HR-NEZAPOSLENOSTI-Vlada-Nezaposlenost RFE-27.1.-RAČAN I ŠKEGRINA MATEMATIKA RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE27. I. 2001. Zagreb: Račan i Škegrina matematikaMilan Gavrović: "Na pitanje postavljeno u Saboru, hrvatski je premijer Ivica Račan,
odgovorio kako je u prošloj godini otvoreno 118 tisuća novih radnih mjesta, a da će se u ovoj godini otvoriti još više. Ta računica, koja govori o najtežem problemu današnje Hrvatske, ipak nije potpuna.Premijer Ivica Račan počeo je koristiti argumentaciju svojih HDZ-ovskih prethodnika, posebno čuvenog potpredsjednika Vlade Borislava Škegre, što u najmanju ruku govori o gubitku koncentracije i živaca. Gospodin Škegro je, naime, uveo u političku praksu bezočno manipuliranje ekonomskim podacima, kako bi dokazao sve što je njegovoj Vladi u određenom trenutku koristilo. Na primjer, tvrdio je da Hrvatska ostvaruje upola veći društveni proizvod od onog koji je iskazivala službena statistika, i to tako što je cijeli uvoz, uključujući i luksuzne Audije ili BMW-e u kojima su se vozili on i njegovi stranački drugovi, računao kao domaću proizvodnju. Rezultat je te matematike prenapuhani proračun ? zašto da se štedi, kad se tako mnogo proizvodi ? kojega se, po svemu sudeći, Hrvatska neće osloboditi još godinama.
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
27. I. 2001.
Zagreb: Račan i Škegrina matematika
Milan Gavrović: "Na pitanje postavljeno u Saboru, hrvatski je
premijer Ivica Račan, odgovorio kako je u prošloj godini otvoreno
118 tisuća novih radnih mjesta, a da će se u ovoj godini otvoriti još
više. Ta računica, koja govori o najtežem problemu današnje
Hrvatske, ipak nije potpuna.
Premijer Ivica Račan počeo je koristiti argumentaciju svojih HDZ-
ovskih prethodnika, posebno čuvenog potpredsjednika Vlade
Borislava Škegre, što u najmanju ruku govori o gubitku
koncentracije i živaca. Gospodin Škegro je, naime, uveo u političku
praksu bezočno manipuliranje ekonomskim podacima, kako bi dokazao
sve što je njegovoj Vladi u određenom trenutku koristilo. Na
primjer, tvrdio je da Hrvatska ostvaruje upola veći društveni
proizvod od onog koji je iskazivala službena statistika, i to tako
što je cijeli uvoz, uključujući i luksuzne Audije ili BMW-e u kojima
su se vozili on i njegovi stranački drugovi, računao kao domaću
proizvodnju. Rezultat je te matematike prenapuhani proračun ?
zašto da se štedi, kad se tako mnogo proizvodi ? kojega se, po svemu
sudeći, Hrvatska neće osloboditi još godinama.
Istoj maniri pribjegao je sada i premijer Račan, odgovarajući u
Saboru na zastupničko pitanje koliko će se u ovoj godini otvoriti
radnih mjesta. 'Koliko smo otvorili prošle godine?', obratio se on
svojim ministrima, a kad mu je netko dobacio da je to 118 tisuća, on
je izjavio: 'U prošloj godini otvorili smo 118 tisuća, a u ovoj ćemo
otvoriti još više'.
Točno tako branio je gospodin Škegro predsjednika Tuđmana, koji je
na početku godine 1998., obećao 50 tisuća novih radnih mjesta. Kad
je godini došao kraj, Škegro je hladno izjavio, kako je obećanje
ispunjeno i da je čak zaposleno mnogo više od obećanih 50 tisuća.
Zaboravio je samo dodati da je istodobno mnogo više ljudi izgubilo
posao.
To se isto dogodilo i lani. Prema posljednjim podacima Državnog
zavoda za statistiku, za razdoblje od studenog 1999. do istog
mjeseca prošle godine, broj nezaposlenih na burzama rada povećao se
za 40.732. To znači da ih je svakog dana, uključujući i blagdane,
bilo više za prosječno 111. Riječ je o čistom, neto rastu
nezaposlenosti, dakle kad se odbiju oni koji su u međuvremenu
dobili posao, najčešće na već postojećim radnim mjestima s kojih je
netko otišao na neko drugo ili u mirovinu. To je tih 118 tisuća.
Na početku mandata i premijer Račan je tako računao. Poznata je
njegova izjava da će proslaviti dan kad će biti zaposleno više ljudi
nego što će ih dobiti otkaze. Taj dan još nije došao, a prva godina
njegove Vlade završava sa skromnim ekonomskim rezultatima. Ali
Škregina manira njihova tumačenja možda je i gora od toga. Jer, kao
i banke, i vlast živi od povjerenja. Prvima se povjerava novac, a
drugima nade.
(RFE)