ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Ranko Marinković, jedan od najvećih hrvatskih proznih pisaca druge polovice 20. stoljeća, umro je danas oko 18 sati u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica.
ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Ranko Marinković, jedan od najvećih
hrvatskih proznih pisaca druge polovice 20. stoljeća, umro je danas
oko 18 sati u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica.#L#
Ranko Marinković, viški Voltaire, rodio se 22. veljače l913. u
Visu. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i
Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. U okupiranu Splitu
uhićen je te interniran u logor Ferramonteu (Kalabrija). Nakon pada
Italije l943. prebacuje se u Bari, zatim u sinajski zbjeg El Shatt.
Nakon rata radi u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnom zavodu
Hrvatske, a od l946. do l950. direktor je Drame zagrebačkoga HNK.
Godine l95l. postaje profesorom na zagrebačkoj Akademiji za
kazališnu umjetnost na kojoj radi do umirovljenja.
Bio je redoviti član HAZU-a od l983., a član Društva hrvatskih
književnika od l948.
U dva je mandata bio vijećnik HDZ-a u Skupštini grada Zagreba.
Dobitnik je više književnih nagrada. "Vjesnikovom" nagradom za
književno stvaralaštvo "Ivan Goran Kovačić" nagrađeni su mu romani
"Kiklop"i "Never more".
Ranko Marinković javio se u hrvatskoj književnosti prije Drugoga
svjetskog rata. Tada mu je u zagrebačkom HNK izvedena prva drama
Albatros, a u Krležinu "Pečatu" tiskane prve novele.
Objavio je više zbirka novela, drama i romana, ali naročit uspjeh
postigao je knjigama novela "Poniženje Sokrata" i "Ruke", dramom
"Glorija" te romanom "Kiklop", jednim od najboljih hrvatskih
romana ovog stoljeća - romanom o intelektualcima i
poluintelektualcima zagrebačke sredine uoči Drugoga svjetskog
rata, u kojem je pokazana sva čovjekova izgubljenost u modernom
društvu. Po "Kiklopu" je snimljena televizijska serija i film.
Objavio je i zbirke novela i pripovjedaka "Proze" (1948.), "Ni
braća ni rođaci", "Oko Božje", "Poniženje Sokrata", "Koštane
zvijezde", "Pod balkonom", "Karneval i druge pripovijetke", knjigu
eseja i kritika "Geste i grimase" te romane "Zajednička kupka" i
"Never more" (l993.)
Sabrana djela u sedam svezaka objavljena su mu l988. u Zagrebu.
Marinkovićeva djela prevedena su na mnoge jezike.
Prvi književni portret Ranka Marinkovića, na osnovi prvih proznih
radova, objavio je u zagrebačkim Novostima (l940) Ivan Goran
Kovačić, ocijenivši kako je riječ o jednom od najjačih prozaika,
koji su se javili u hrvatskoj literaturi zadnjih godina.
"Bogat realist, invenciozan, okrutan analizator, s primjesama
fantastike, oštrouman, jedak satirik, prozračan lirik", ocijenio
je tada Marinkovićevu umjetnost u eseju "Satirik i analitik" Ivan
Goran Kovačić. Njegova je ocjena i danas, kad je djelo Ranka
Marinkovića zaokruženo, jednako aktualna.
(Hina) mc ln