U HRVATSKIM BANKAMA 54 MILIJARDI KUNA ŠTEDNJE

ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Sudeći po podatcima o visokim stopama rasta devizne pa i kunske štednje u poslovnim bankama, prošla bi se godina mogla označiti i kao godina povratka povjerenja u hrvatski bankarski sustav. Krajem studenoga ukupni iznos štednih i oročenih deviznih i kunskih depozita u hrvatskim bankama bio je tek nešto manji od 54 milijarde kuna (ili gotovo 14 milijardi njemačkih maraka), što je za preko 11 milijardi kuna više nego krajem 1999. #L# Sredstva stanovništva pri tome čine četiri petine (80 posto) od ukupnog iznosa svih depozita, u kojima pak daleko pretežu - sa 86 posto - devizni depoziti. Po podacima iz siječanjskog biltena Hrvatske narodne banke, devizni štedni i oročeni depoziti u poslovnim bankama krajem studenoga lani iznosili su 46,1 milijardu kuna (ili blizu 12 milijardi maraka). O prošlogodišnjem snažnom porastu devizne štednje govori podatak da je to za 9,6 milijardi kuna, odnosno 26 posto veći iznos nego u istom vremenu godine prije. Kunska je štednja također rasla, sa 5,4 milijardi u prosincu 1999. na 7,5 milijardi kuna krajem studenoga prošle godine. Hrvatski su građani očito i dalje skloniji štednji u devizama, prije svega njemačkoj marci. Tako se na stanovništvo odnosi 86,5 posto (ili gotovo 40 milijardi kuna) od ukupnog iznosa svih deviznih depozita, u čijoj strukturi nešto manje od jedne trećine (točnije 31 posto) čine štedni depoziti, a 69 posto su oročeni depoziti. Građani su pritom u poslovnim bankama, po podacima s kraja prošlogodišnjeg studenoga, imali 11,7 milijardi kuna štednih i 28,2 milijarde kuna oročenih depozita. Kako su većim dijelom godine plasmani banaka stagnirali, povećanje štednje ne može se povezivati s rastom obveznih pologa za dobivanje kredita niti s povećanjem depozita na temelju novoodobrenih kredita. Riječ je, dakle, o autonomnom povećanju devizne štednje. To govori da novaca u bankama ima pa bi bilo za očekivati i oživljavanje kreditne aktivnosti banaka. Naznake za to zapažene su krajem prošle godine, pa iako još nema veće kreditne ekspanzije, krediti su tijekom zadnjeg prošlogodišnjeg tromjesečja ipak rasli intenzivnije nego tijekom prethodna tri kvartala. Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke za prosinac, plasmani banaka premašili su iznos od 60 milijardi kuna, što je za 4,3 milijardi kuna više nego krajem godine prije. Računa se da će prošlogodišnji nominalni rast kredita iznositi oko 8 posto. Podaci pak o strukturi kredita pokazuju da se 39 posto odnosi na kredite stanovništvu. Krediti stanovništvu povećani su nešto brže nego krediti poduzećima, pri čemu, doduše, treba imati u vidu da su tu prilično zastupljeni i kredit po osnovi prekoračenja po tekućim računima građana. U svemu, analitičari očekuju da će se u prvom ovogodišnjem tromjesečju nastaviti odlučniji uzlazni trend kredita. (Hina) ds mć