ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu trebao bi biti sastavni dio zakona o poljoprivredi, smatra Drago Krpina (HDZ), ističući da su se zastupnici u raspravi o tom zakonskom tekstu osvrtali samo na
raspolaganje zemljištem u državnom vlasništvu, dok je dvije trećine toga zemljišta u privatnom vlasništvu.
ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Prijedlog zakona o poljoprivrednom
zemljištu trebao bi biti sastavni dio zakona o poljoprivredi,
smatra Drago Krpina (HDZ), ističući da su se zastupnici u raspravi o
tom zakonskom tekstu osvrtali samo na raspolaganje zemljištem u
državnom vlasništvu, dok je dvije trećine toga zemljišta u
privatnom vlasništvu.#L#
Krpina je to rekao u današnjoj raspravi o Prijedlogu zakona o
poljoprivrednom zemljištu u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora.
Predložio je da se prije donošenja zakona o poljoprivredi i zakona o
poljoprivrednom zemljištu, donese strategija o poljoprivredi
kojom bi se uredilo nesređeno stanje vlasništva.
U tome ga je podržao ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar
Pankretić, potvrdivši da se strategijom o poljoprivredi mora
riješiti pitanje uknjiženja države kao vlasnika zemljišta, jer bez
toga država doista neće moći davati koncesije.
Ivan Kolar (HSS) smatra da koncesije na poljoprivredno zemljište ne
bi trebale biti dulje od 25 godina, a da bi u zakonu trebalo
izjednačiti rokove davanja zmljišta u zakup i koncesije. Kolar je
predložio i da se iz zakona izbaci odredba da je koncesija
neprenosiva, ali da se unese, da stranci nemaju pravo koncesija na
poljoprivredna zemljišta.
Zastupnik SDP-a Željko Malević naglasio je da ni predloženi zakon,
kao ni važeći, ne precizira tko će snositi odgovornost, što se
zakupnine ne plaćaju i što se poljoprivredna zemljišta u državnom
vlasništvu ne održavaju.
Stjepan Henezi (SDP) protiv je toga da se, kako je u raspravi
predloženo od HSS-a, poljoprivredna proizvodnja isključivo veže uz
selo, dok je Dragica Zgrebec (SDP) zatražila da se preispita rok
dugotrajnih koncesija do 99 godina.
Prijedlog je "solidnim" ocijenio nezavisni zastupnik Ivo Lončar,
koji je iznio i nekoliko primjedaba. Prevelikom smatra i maksimalnu
površinu koju se može uzeti u zakup. Drži da u Hrvatskoj nema puno
obradivih površina, te da bi, umjesto predloženih 100, u zakup
trebalo dati najviše 50 hektara zemljišta.
Istaknuo je i potrebu dovršenja denacionalizacije zemljišta, te
sankcioniranja vlasnika neobrađenog zemljišta. Smatra da bi na
neobrađeno zemljište trebalo uvesti dvostruki porez, koji bi se s
vremenom povećavao. Onim vlasnicima koji uporno ne budu obrađivali
svoj posjed, država bi s vremenom trebala oduzeti zemljište, smatra
Lončar.
Đuro Dečak (HDZ) predložio je da se na rok od 20 do 30 godina
hrvatskim braniteljima omogući uzimanje zemljišta u zakup.
(Hina) daju/nb/ibob sšh