FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 26. siječnja (Hina)DAVOS - Sudjelovanjem u raspravi o tranziciji u središnjoj i istočnoj Europi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić počinje u petak svoj trodnevni, nizom bilateralnih susreta popraćen, boravak u švicarskom gradiću Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu. Ovogodišnji, 31. Svjetski gospodarski forum (WEF) koji se odvija na temu "Održati rast i premostiti razlike: okvir za našu globalnu budućnost", počeo je s radom u četvrtak apelom švicarskog predsjednika Moritza Leuenbergera da se globalizacija provede odgovorno. Na današnjoj raspravi "Sljedeća tranzicija za srednju i istočnu Europu", koja će u 13.30 sati početi u hotelu "Derby" u formi radnog ručka, sudjelovat će, osim Mesića i premijer Slovačke Mikolas Dzurinda, predsjednik Zastupničkog doma češkog parlamenta Vaclav Klaus, predsjednik Ukrajine Leonid Kučma, predsjednik Mađarske Ferenz Madl te povjerenik Europske komisije za proširenje Guenther Verheugen. Hrvatskog predsjednika u poslijepodnevnim satima očekuju bilateralni susreti s povjerenikom Verheugenom i premijerom Kazahstana Kazimhomartom Tokajevim Kemelevičem, a navečer radna večera sa sudionicima godišnjeg zasjedanja WEF-a.
ZAGREB, 26. siječnja (Hina) DAVOS - Sudjelovanjem u raspravi o tranziciji u središnjoj i istočnoj Europi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić počinje u petak svoj trodnevni, nizom bilateralnih susreta popraćen, boravak u švicarskom gradiću Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu. Ovogodišnji, 31. Svjetski gospodarski forum (WEF) koji se odvija na temu "Održati rast i premostiti razlike: okvir za našu globalnu budućnost", počeo je s radom u četvrtak apelom švicarskog predsjednika Moritza Leuenbergera da se globalizacija provede odgovorno. Na današnjoj raspravi "Sljedeća tranzicija za srednju i istočnu Europu", koja će u 13.30 sati početi u hotelu "Derby" u formi radnog ručka, sudjelovat će, osim Mesića i premijer Slovačke Mikolas Dzurinda, predsjednik Zastupničkog doma češkog parlamenta Vaclav Klaus, predsjednik Ukrajine Leonid Kučma, predsjednik Mađarske Ferenz Madl te povjerenik Europske komisije za proširenje Guenther Verheugen. Hrvatskog predsjednika u poslijepodnevnim satima očekuju bilateralni susreti s povjerenikom Verheugenom i premijerom Kazahstana Kazimhomartom Tokajevim Kemelevičem, a navečer radna večera sa sudionicima godišnjeg zasjedanja WEF-a. BRUXELLES - Tehnički pregovori između Hrvatske i Europske unije u kojima se na stručnoj razini raspravlja o pojedinim poglavljima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nastavljeni su u petak ujutro u Bruxellesu. Hrvatsko pregovaračko izaslnastvo i predstavnici Europske komisije započeli su u četvrtak pregovore o dijelovima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se odnose na liberalizaciju tržišta, mogućnostima osnivanja poduzeća u Hrvatskoj i EU, te o slobodnom kretanju kapitala, usluga i ljudi. Ovaj krug tehničkih pregovora završit će u petak poslijepodne. Budući da je EU prošle godine jednostrano ukinula carine i količinska ograničenja za gotovo sve proizvode iz Hrvatske sada se pregovara samo o tome kojom će se brzinom hrvatsko tržište otvarati za proizvode iz EU. NEW DELHI/KARACHI - Vjeruje se da su najmanje 374 osobe poginule u potresu jačine 7.9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici koji je pogodio u petak zapadnu Indiju, javio je Press Trust of India. U izvješću se navodi da su dužnosnici potvrdili da je broj mrtvih 374, ali da bi on mogao narasti i do 500 budući da je puno ljudi još uvijek zarobljeno pod ruševinama zgrada u zapadnoj državi Gujrat. Indijski premijer Atal Behari Vaajpayee sazvao je izvanrednu sjednicu vlade na kojoj će se razmotriti stanje nakon potresa i procijeniti nastale štete. Potres jačine 7.6 stupnjeva po Richterovoj ljestvici osjetio se i u Pakistanu gdje su poginule četiri osobe. BEOGRAD - Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) Carla del Ponte boravit će 15. i 16. veljače u Crnoj Gori, doznaje u petak France Presse iz krugova bliskih sudu. Del Ponte će se tijekom posjeta Podgorici sastati sa crnogorskim predsjednikom i premijerom, Milom Đukanovićem i Filipom Vujanovićem. Crna Gora surađuje s ICTY-om već više od godinu dana, navodi isti izvor. Đukanović je posjetio ICTY u svibnju 2000., a del Ponte je bila u Crnoj Gori u lipnju iste godine. PRIŠTINA - Političko vijeće Preševa, Medveđe i Bujanovca pozvalo je danas međunarodnu zajednicu da zaustavi režim u Beogradu u nasilnim akcijama protiv albanskog stanovništva na jugu Srbije, prenosi kosovski tisak na albanskome jeziku. Političko vijeće također je zatražilo od srpske strane odustajanje od oružanih provokacija kako ne bi došlo do porasta nasilja na jugu Srbije. Predsjednik vijeća Jonuz Musliu upozorio je u izjavi za današnji broj dnevnika "Bota sot", da srpske provokacije guraju Dolinu Preševa, koju tamošnji Albanci nazivaju Istočnim Kosovom, u novu balkansku krizu. MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u petak u govoru pred ruskim diplomatima da bi izgradnja američkog proturaketnog štita "nanijela nepopravljivu štetu arhitekturi međunarodnih odnosa". Ruski predsjednik je međutim ocijenio kako "posljednje izjave američkog predsjednika Georgea W. Busha govore da bi dijalog mogao biti pozitivan". Ipak, on je upozorio da predstoji "težak i delikatan posao na održanju sporazuma o protubalističkim raketama iz 1972". Govoreći o proširenju NATO-a, Putin je rekao da bi ono bilo "pogrešno" i "neprihvatljivo" za Rusiju. ANKARA - Vođa pobunjenih Kurda Abdullah Ocalan zaprijetio je u pismenom priopćenju obnovom borbi između njegove Radničke stranke Kurdistana (PKK) i Turske, napadne li Turska PKK. "Ne želimo rat, no budemo li napadnuti s ciljem da nas se iskorijeni, poslužit ćemo se univerzalnim pravom na legitimnu obranu", izjavio je Ocalan u priopćenju koje su u petak prenijeli njegovi odvjetnici. PKK je od rujna 1999. najavio prekid 15-godišnje oružane borbe na jugoistoku Anadolije, većinom nastanjene Kurdima, za stvaranjem kurdske nezavisne države, te svoje povlačenje iz Turske, nakon što je u lipnju 1999. Ocalana tursko pravosuđe osudilo na smrtnu kaznu. (Hina) ii

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙