ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Hrvatska je, od svog osamostaljenja do danas, neujednačenim intenzitetom sudjelovala u radu Svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom gradiću Davosu, gdje jednom godišnje svjetska politika i poslovni
svijet, potpomognuti znanošću i ljudima od pera, traže odgovore na izazove s kojima se svijet suočava u svome globalnom rastu.
ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Hrvatska je, od svog osamostaljenja
do danas, neujednačenim intenzitetom sudjelovala u radu Svjetskog
gospodarskog foruma u švicarskom gradiću Davosu, gdje jednom
godišnje svjetska politika i poslovni svijet, potpomognuti
znanošću i ljudima od pera, traže odgovore na izazove s kojima se
svijet suočava u svome globalnom rastu.#L#
Godine 1991. za hrvatsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom
Republike Franjom Tuđmanom odlazak u Davos bila je izvanredna
prilika afirmirati tada još nepriznatoj hrvatskoj državi pravo na
život. Za Tuđmana je i sam njegov odlazak na Forum bio argument u
prilog priznanju Hrvatske te će on, po povratku u Zagreb,
novinarima kazati da ga je ugledni forum pozvao osobno kao
predsjednika RH, a svoje riječi potvrditi službenim bedžom na
kojemu je to i pisalo.
U to se vrijeme srbijanski predsjednik Slobodan Milošević Europi i
svijetu predstavljao čuvarem SFRJ, a tu državu na izdisaju,
predstavljao je, u ime Predsjedništva, današnji slovenski premijer
Janez Drnovšek.
Tuđman je pak u Davosu, upitan o svojim razgovorima s Miloševićem,
stranim novinarima kazao kako će Hrvatska zahtijevati "da sve ono
što Srbija traži za Srbe u Hrvatskoj dobiju i Hrvati u drugim
dijelovima Jugoslavije, dakle u BiH, Srbiji i Crnoj Gori."
Godinu dana poslije, u veljači 1992., Hrvatska je već bila
međunarodno priznata zemlja. Za komentatora "Večernjeg lista"
"Davos je bio promocija hrvatske neovisnosti u svijetu" a "dr.
Tuđman među zapaženim i traženim sudionicima" skupa. Hrvatska je
postala "činitelj međunarodnog poretka", pisao je list bilježeći
da su se Tibetanci, željni neovisnosti, demonstrirajući protiv
kineskog premijera Li Penga pozivali na Hrvatsku.
Idućih godina politika Republike Hrvatske u susjednoj Bosni i
Hercegovini nagrizla je teško stečene simpatije Zapada pa je i
hrvatsko sudjelovanje zamrlo. U lipnju 1994. tadašnji hrvatski
premijer Nikica Valentić, po povratku sa Svjetskog gospodarskog
skupa "Forum Universale" u Crans Montani, govorio je o potrebi
otvaranja.
"Odlascima van shvati se da Hrvatska nije centar svijeta, da se mi
moramo uklopiti u svjetske kriterije", rekao je tada Valentić. On
je apostrofirao galamdžije koji se protive europskome diktatu
kazavši da bi "oni trebali shvatiti da bez prihvaćanja (svjetskih)
standarda nema šanse da Hrvatska postane europska država". Izrazio
je nadu da će se uspostavljeni kontakt nastaviti opet u Crans
Montani te u Davosu, gdje se održava daleko važniji gospodarski
skup.
Nakon dvogodišnjeg nesudjelovanja, u Davos su 1996. otputovali
tadašnji premijer Zlatko Mateša, praćen ministrom gospodarstva
Davorom Šternom. Daytonski sporazum već je bio potpisan (17.
studenoga 1995.), dio rasprava ticao se mira na Balkanu, a zasebna
tema "Religija i pomirenje" trebala je omogućiti dijalog crkvenih
velikodostojnika s područja bivše Jugoslavije.
Pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu Richard Holbrooke,
tvorac Daytonskog sporazuma, ukorio je tada premijere RH, BiH i SRJ
pozivajući ih da ne razgovaraju s predstavnicima zapadnoeuropskih
zemalja već međusobno. "U prošla tri dana trebali ste sjesti u kut i
razgovarati", rekao je Holbrooke.
Na skupu 1997. Hrvatska je sudjelovala kao zemlja koja je već počela
pregovore o članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kojoj je
i pristupila 2000. Po povratku iz Davosa, ministar gospodarstva
Davor Štern ocijenio je za "Slobodnu Damaciju" da RH slovi "kao
zvijezda srednje Europe za 1997. godinu" te ima najbolje moguće
argumente da ostane u središtvu svjetskog gospodarskog interesa.
Stvarnost nije potvdila njegove riječi.
Nakon točno deset godina u Davosu je ponovo predsjednik Republike.
Ovoga puta to je Stjepan Mesić koji stiže u pratnji ministra za
europske integracije Ivana Jakovčića i svog savjetnika za vanjsku
politika Tomislava Jakića. I novi čovjek na čelu SR Jugoslavije
Vojislav Koštunica treba sudjelovati u raspravi o pitanjima
posvećenima Balkanu. Hrvatska je strana izrazila načelnu spremnost
da se sastane s Koštunicom.
(Hina) rt rb