US-IHT-25.1.-SVE VEĆE RAZILAŽENJE SA SAVEZNICIMA POTIČE ANTIAMERIKANIZAM

SJEDINJENE DRŽAVE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 25. I. 2001. Sve veće razilaženje sa saveznicima potiče antiameričko raspoloženje "Među mnogim izazovima s kojima su suočeni George W. Bush i Colin Powell, postoji jedan kojemu se tijekom kampanje, ni u tisku, nije posvećivalo mnogo pozornosti, ali bi mogao dovesti do neugodnih iznenađenja. Riječ je o sve većim razlikama između SAD-a i njegovih saveznika, posebno u Europi, te o pojavi, kako je naziva novinar Martin Kettle, 'novoga antiameričkoga raspoloženja nakon hladnoga rata' i to 'ozbiljnijega i dubljeg' od tradicionalne antipatije prema Americi. Kettle, šef washingtonskog ureda 'The Guardiana', spomenuo je mnoga pitanja u 'Washington Postu' od 7. siječnja. Bilo je to korisno povezivanje natuknica u nešto razumljivije. Među tim natuknicama spomenuo je: američko prihvaćanje smrtne kazne i kulture nasilja, neslaganje u pogledu primjene mjera protiv globalnog zatopljenja, nametanje zamisli o raketnom štitu unatoč općem protivljenju, činjenica da sporazum kojim se uspostavlja Međunarodni sud za zločine vjerojatno neće biti ratificiran. Mogli bismo dodati: odbijanje sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa, staru borbu zbog otplate dugova UN-u i novu zbog genetski modificiranih usjeva. A nad sve to se nadvilo novo doba globalizacije i dojam o sve većoj američkoj aroganciji i egoističnosti. Europljani su definirali sva ta pitanja, ali mnogo teže priznaju da je svaka politika predmetom legitimne rasprave Amerikanaca dok razmatraju vlastite interese. Antiameričko raspoloženje sigurno će biti zaboravljeno na neko vrijeme kada izbije sljedeći rat ili nastupi kriza i kad bude potrebna američka pomoć. Ipak, razlike su stvarne, sve veće i uglavnom neriješene. Mogle bi se proširiti dolaskom novog predsjednika koji nema mnogo iskustva u vanjskoj politici i državnog tajnika koji ima uska stajališta o američkom angažmanu u inozemstvu. Saveznici su desetljećima bili ključni za blagostanje SAD-a. Nedostatak razumijevanja na obje strane mogao bi donijeti pogrešne procjene i opasan vakuum u kojem SAD ne vode, a nitko drugi za to nije spreman. Čudno, ovo intelektualno razilaženje događa se u vrijeme kada su američke tvrtke najaktivnije na globalnoj razini. Za američku javnost, političare i tisak, ova nova situacija predstavlja i izazov. James Lindsay s instituta "Brookings" u članku koji je objavljen prošle jeseni u časopisu 'Foreign Affairs' ističe kako Amerikance takva pitanja baš previše i ne zanimaju, iako ankete pokazuju da i dalje imaju uglavnom internacionalistička stajališta. Političari razumiju ovaj 'ravnodušni internacionalizam' koji potiče zanemarivanje vanjskih poslova. Tako je velika ironija razdoblja nakon hladnoga rata, u tome da su 'Amerikanci izgubili zanimanje za svijet koji ih okružuje u istom trenutku kada SAD ima više utjecaja na međunarodna pitanja nego ikad'. Javnosti je teško protumačiti ovaj složen problem. Zamisao da su Amerikanci sve manje zainteresirani za vijesti iz svijeta ukorijenila se prije nekoliko godina i rezultirala je smanjenim brojem međunarodnih vijesti u američkim medijima. Osim CNN-a, američke televizijske postaje prestale su prenositi vijesti iz svijeta. Čitatelji 'The Washington Posta', 'The New York Timesa', 'Los Angeles Timesa', 'The Wall Street Journala' i niza manjih novina sretni su što ti listovi još skupo plaćaju velik broj dopisnika u inozemstvu koji njihove čitatelje mogu kvalitetno izvijestiti o događajima u svijetu. Pretpostavljam da to zanima više ljudi nego što se to na prvi pogled čini", piše Michael Getler, izvršni urednik "International Herald Tribunea" od 1996. do 2000. godine.