ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Igor Dekanić, savjetnik predsjednika Republike Stjepana Mesića pozvao je večeras medije da ne spekuliraju o tomu da Ured Predsjednika drukčije od Vlade tumači Vladinu odluku o arhiviranju transkripata
pokojnoga predsjednika Tuđmana, već da pričekaju da izvorna odluka bude objavljena u "Narodnim novinama" i da saborski odbori daju autentično tumačenje te odluke.
ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Igor Dekanić, savjetnik predsjednika
Republike Stjepana Mesića pozvao je večeras medije da ne
spekuliraju o tomu da Ured Predsjednika drukčije od Vlade tumači
Vladinu odluku o arhiviranju transkripata pokojnoga predsjednika
Tuđmana, već da pričekaju da izvorna odluka bude objavljena u
"Narodnim novinama" i da saborski odbori daju autentično tumačenje
te odluke. #L#
Tu je izjavu Dekanić dao u sinoćnjoj emisiji Hrvatske televizije
"Forum" u kojoj su o spomenutoj odluci Vlade govorili i Miroslav
Tuđman, predsjednik Udruge za hrvatski identitet i prosperitet;
Ivo Josipović, profesor na zagrebačkome Pravnom fakultetu; Josip
Kolanović, ravantelj Hrvatskoga državnog arhiva; Joško Kontić,
potpredsjednik Hrvatske socijalno liberalne stranke te Ivan Ninić,
potpredsjednik saborskoga Odbora za nacionalnu sigurnost i
zastupnik SDP-a.
Dekanić je rekao da je u zadnjih osam mjeseci "objavljeno 28
transkripata koji govore o tomu kako su se 'iza scene' donosile
političke odluke". Ustvrdio da ni jedan od tih transkripata nije
dovodio u pitanje nacionalnu sigurnost. Uz to, izjavio je da je Ured
Predsjednika, na traženje vladina Ureda za suradnju s Haaškim
sudom, dostavio 15 transkripata.
Ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Josip Kolanović smatra da je
potrebno što prije donijeti zakon o pristupu službenim
dokumentima, s čime su se suglasili svi sudionici "Foruma".
Kolanović ističe da problem klasifikacije državne tajne na neki
način "zaobilazi" arhivsku struku. Kao primjer naveo je da u
Francuskoj, primjerice, liječnički recept na kojemu ne piše da je
tajna, liječnik ipak ne može dati pacijentu bez potvrde
odgovarajućeg liječnika da je pacijent sposoban uzeti propisani
lijek.
Sama oznaka tajnosti nije mjerilo da neki dokument može biti
dostupan, kaže Kolanović, koji drži da bi o tome trebao skrbiti ured
na čijemu bi čelu trebali biti isključivo profesionalci.
Joško Kontić je potrebu arhiviranja te vrste dokumenata ilustrirao
tvrdnjom da bi "otvaranje" takvih dokumenata 1990., u okolnostima u
kojima je tada bila Hrvatska, dovelo do građanskoga rata i da nikada
ne bi imali Hrvatsku.
Zato Kontić drži da je odluka Vlade o arhiviranju transkripata
prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana vrlo kvalitetna,
transparentna ta da je treba što prije operacionalizirati.
Miroslav Tuđman je ponovno opovrgnuo tvrdnje medija da je preuzeo
dio transkripata, rekavši da na zapisniku o njihovom preuzimanju
"nigdje nema njegovoga potpisa".
(Hina) ip jn