ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Prema privremenom operativnom planu proljetne sjetve u Hrvatskoj će se zasijati ukupno 723.010 ha proljetnih kultura pri čemu najveći dio otpada na kukuruz kojeg će biti zasijano na 385.750 ha. Od
spomenutih površina 50 posto ulazi u sustav poticaja, a 50 posto poticaja proizvođač bi trebali dobiti u novcu do početka sjetve.
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Prema privremenom operativnom planu
proljetne sjetve u Hrvatskoj će se zasijati ukupno 723.010 ha
proljetnih kultura pri čemu najveći dio otpada na kukuruz kojeg će
biti zasijano na 385.750 ha. Od spomenutih površina 50 posto ulazi u
sustav poticaja, a 50 posto poticaja proizvođač bi trebali dobiti u
novcu do početka sjetve.#L#
Plan sjetve za 1,23 posto je manji od prošlogodišnje plana, kazao je
na današnjoj konferenciji za novinare ministar poljoprivrede i
šumarstva Božidar Pankretić.
Osim kukuruza planira se zasijati 26.000 šećerne repe (četiri
tisuće ha manje nego lani), 25.000 ha suncokreta (9000 ha manje),
50.230 ha soje, 64.440 ha krumpira, 60.300 krmnog bilja itd.
Za proljetnu sjetvu potrebno je izdvojiti 476 milijuna kuna, što je
trećina ukupnog iznosa predviđenog za poticaje u ovoj godini, kažu
u Ministarstvu.
U ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi biti će nekoliko novosti i
promjena u odnosu na ranije. Tako će proizvođači 50 posto iznosa
poticaja dobiti prije sjetve i to u novcu, što se ranije isplaćivalo
u repromaterijalu. Kako je najavio pomoćnik ministra Miroslav
Pažur novac bi proizvođači na račun trebali dobiti već do 1. ožujka,
kako bi sjetva započela na vrijeme.
Nadalje, s ciljem okrupnjivanja površina i jeftinije proizvodnje
promijenjena je veličina površine koja ulazi u sustav poticaja i to
prema regionalnim različitostima. Tako će primjerice u pet
slavonsko-podravskih županija proizvođači morati zasijati
najmanje tri hektara, u središnjoj Hrvatskoj najmanje dva, a u
Dalmaciji jedan hektar površina kako bi ostvarili pravo na
poticaj.
Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o poticajima u poljoprivredi
i ribarstvu Pankretić je istaknuo kako će se u reformu sustava
poticaja ići sredinom godine kako bi se smanjila struktura kultura
koje se potiču. Na taj se način želimo približiti zemljama u našem
okruženju i Europske unije, kazao je Pankretić.
Sredstva za poticaje i naknade u poljoprivredi ove su godine
povećani za 16 posto u odnosu na prošlu godinu. Tako su, primjerice,
ove godine poticaji za sjetvu kukuruza povećani sa 800 na 1000 kuna
po hektaru što bi u konačnici, budući je kukuruz važan u ishrani
stoke, trebalo rezultirati i jačim razvojem domaće stočarske
proizvodnje.
Nadalje poticaj za šećernu repu povećan je sa 2830 na 3000 kuna,
soje sa 1580 na 1660 kuna, a od proljeća u sustav poticaja ulazi i
zob koji će se po zasijanom hektaru poticati sa tisuću kuna.
Povećani su i poticaji za nabavu teladi za tov i za utovljene
svinje, proizvodnju ploda maslina namijenjenih preradi,
postojećih vinograda na otocima i poluotoku Pelješcu.
Istodobno, ukidaju se poticaji za proizvodnju mesnog i koštanog
brašna.
Mesnog i koštanog brašna u Hrvatskoj trenutačno na zalihama ima oko
200 tona, a procjenjuje se da će ga ove godine još biti proizvedeno
oko 3500 tona. Kako je korištenje tog brašna zabranjeno i u
Hrvatskoj u ishrani goveda morat će se odlučiti da li će se te
količine morati uništiti, a za uništenje toga brašna morat će se
osigurati novci iz proračuna.
Pankretić je ponovio kako u Hrvatskoj nemam "kravljeg ludila", no
sve se mora učiniti da bi se na vrijeme spriječilo dolazak bolesti u
našu zemlju. Stoga će i Ministarstvo tjedno izlaziti s
informacijama vezanim za tu bolest.
(Hina) mku ds