SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - WASHINGTON - Uz najavu da će polovicom veljače posjetiti Meksiko, američki predsjednik George W. Bush povukao je i prvi vanjskopolitički potez - ukinuo financijsku pomoć organizacijama koje su u inozemstvu, uz ostalo, vodile programe planiranja obitelji. Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer u ponedjeljak je objavio da je Bush zasad samo suspendirao financijske programe tih udruga a uskoro će potpisati i predsjednički ukaz takvog sadržaja. "Predsjednik se protivi tome da se novac poreznih obveznika koristi za plaćanje pobačaja", priopćio je Fleischer. Prethodna američka vlada je putem različitih nevladinih organizacija ali i kroz američku Agenciju za međunarodni razvoj pomagala projekte kontrole priraštaja stanovništva u nekim mnogoljudnim azijskim i afričkim zemljama. Republikanci su tu praksu oštro kritizirali tvrdeći da se, primjerice u Kini, pomaže državni program nasilnog obavljanja pobačaja. Bushova odluka objavljena je točno na dan kad je prije 28 godina Vrhovni sud SAD potvrdio da pravo žena na pobačaj nije protuustavno. Tim povodom u Washingtonu su održane demonstracije pristaša i protivnika prava na pobačaj. Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher nije znao odgovoriti hoće li se promijeniti i odnos vlade prema programima UN- a promiču planiranje obitelji. Sjedinjene države su već dosad imale problema u plaćanju svog doprinosa i duga proračunu UN-a. U Washingtonu je u ponedjeljak objavljeno da će Bush 16. veljače na svoj prvi inozemni put u Meksiko na poziv predsjednika Vincentea Foxa. Već ovog tjedna u Washington će doći ministri vanjskih poslova Kanade i Japana koji će biti prvi gosti novog državnog tajnika Colina Powella. WASHINGTON - Predsjednik SAD-a George W. Bush u veljači će službeno posjetiti Meksiko, najavila je Bijela kuća. Predviđeno je da taj prvi Bushov posjet jednoj stranoj zemlji bude 16. veljače, kada će se sastati s meksičkim predsjednikom Vincenteom Foxom. Istoga dana Bush bi se trebao vratiti u SAD. "Taj susret je prilika za uspostavu čvršćih veza između dviju zemalja i za proširenje područja suradnje", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer. Ured meksičkog predsjednika najavio je da će se susret održati na Foxovom ranču u San Cristobalu u blizini grada Guanajuato u središnjem Meksiku. QUITO, Ekvador, 23. siječnja - Otočju Galapagos i njegovom jedinstvenom životinjskom i biljnom svijetu sve više prijeti ekološka katastrofa zbog naftne mrlje iz tankera Jessica, koji se prošloga utorka nasukao pred otokom San Cristobal. Naftna mrlja, koja se prostire na više od 1.200 četvornih metara morske površine, u ponedjeljak je dosegla obale galapagoških otoka San Cristobal, Santa Cruz i Santa Fe, izvijestili su lokalni mediji. Ekvadorski ministar za okoliš Rodolfo Rendon pozvao je međunarodnu zajednicu na pružanje dodatne pomoći. Iz Jessice je isteklo približno 80 posto od 900.000 litara nafte, koliko je tanker prevozio, rekao je Rendon. Istjecanje nafte iz tankera primjećeno je tek u petak. Jedinstvena flora i fauna na otočku Galapagos su uistinu ugroženi, upozorio je ministar, dodajući da morske struje nose naftnu mrlju prema jednoj koloniji morskih lavova. S nafton mrljom se uz američku pomoć bori oko 500 ekvadorskih stručnjaka, a rad im otežava valovito more. Zbog osjetljivosti ekosistema u borbi s mrljom ne koriste se kemikalije. Na međunarodnu mobilizaciju za spas Galapagoškog otočja pozvao je i generalni direktor UNESCO-a Koiciro Macura, a brojne međunarodne organizacije založile su se za zabranu brodskog prometa u vodama Galapagosa. WASHINGTON - Sjedinjene Države u ponedjeljak su ukinule autonomiju rada ureda za Bliski istok, koji je vodio posebni izaslanik Dennis Ross, rekao je dužnosnik State Departmenta. Premda se još do kraja mjeseca nalazi na platnoj listi, Ross je prestao raditi. Njegov zamjenik Aaron Miller sada je podređen zamjeniku državnog tajnika Edwardu Walkeru, rekao je dužnosnik. "Walker se bavi Bliskim istokom. Ured koji je ranije bio poznat kao SMEC (Posebni koordinator za Bliski istok) sada djeluje kroz Walkerov ured", rekao je dužnosnik. Novi status ureda pokazuje promjenu u američkim mirovnim naporima na Bliskom istoku, te završetak ere obilježene Rossovom diskretnom diplomacijom. Ross je veći dio posljednjeg desetljeća posvetio miru u regiji, službujući pod tri administracije. Nova administracija predsjednika Georgea W. Busha zasad još nije propćila na koji se način namjerava uključiti u bliskoistočna mirovna nastojanja. PRIŠTINA - Ekipa stručnjaka Svjetske zdravstene organizacije (WHO) doputovala je u ponedjeljak u Prištinu sa zadaćom da analizira i ispita učinke uporabe osiromašenog urana i drugih otrovnih tvari na Kosovu. Ekipa WHO-a, koja će boraviti na Kosovu tjedan dana, dolazi na poziv doskorašanjeg civilnog upravitelja UN-a Bernarda Kouchnera kako bi provjerila sumnje da je osiromašenim uranom, koji je koristio NATO, kontaminirano nekoliko područja na Kosovu. Kako je najavljeno, ekipa će izvršiti analize pacijenata koji se trenutačno nalaze u Bolničkom kliničkom centru u Prištini i druga ispitivanja. Na kraju se očekuje i konačna ocjena vodećih stručnjaka WHO-a u vezi opasnosti od osiromašenog urana na Kosovu i eventualni prijedlozi mjera koje treba poduzeti. PODGORICA - Crnogorski ministar vanjskih poslova Branko Lukovac kritizirao je u ponedjeljak odluku Europske unije da u raspravi o budućnosti jugoslavenske federacije podupre Srbiju. On je izrazio iznenađenje potporom EU većoj republici jugoslavenske federacije i rekao da će takva potpora dodatno otežati razgovore između dviju strana. Ministri vanjskih poslova EU poručili su u ponedjeljak Crnoj Gori da bi trebla pristati na novi ustavni angažman sa Srbijom "unutar općeg federalnog okvira". Preporuka EU jasan je signal crnogorskoj vladi da bi trebala odustati od zahtjeva za neovisnošću. "Iznenađeni smo jer se izjava bavi prijedlozima i interesima samo jedne strane, i time dodatno otežava razgovore budući da EU, kao vrlo važan faktor, podupire samo jednu stranu i favorizira njezine prijedloge", rekao je Lukovac. Razgovori o budućnosti jugoslavenske federacije između crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice i budućeg srpskog premijera Zorana Đinđića, održani prošloga tjedna, nisu dali rezultata. Đukanović je rekao da bi Crna Gora i Srbija trebale postati neovisne države i nakon toga formirati novi, labavi savez. Koštunica i Đinđić žele reformirati postojeću federaciju, i tvrde da bi svaka promjena granica izazvala novu nestabilnost u regiji. PRIŠTINA - U okružnom sudu u Prizrenu u ponedjeljak je, uz stroge mjere sigurnosti, počelo suđenje Srbinu Savi Matiću iz okolice Orahovca, optuženom za ratne zločine, izjavila je danas u Prištini glasnogovornica Misije UN-a na Kosovu, Susan Manuel. Matić je optužen za je umiješanost u zločine protiv albanskog civilnog stanovništva, uključujući zlostavljanje, otmice i razaranje kuća te za sudjelovanje u strijeljanju 42 albanska seljaka na području Orahovca, rekla je Manuel. Suđenje Matiću odvija se pred tročlanim vijećem u kojem su dvojica međunarodnih sudaca i jedan sudac Albanac. U Okružnom sudu u Kosovskoj Mitrovici u ponedjeljak je počelo i suđenje Radovanu Apostoloviću, kojeg optužnica tereti za zločine nad albanskim civilnom stanovništvom na području Kosovske Mitrovice, tijekom bombardiranja NATO-a, saznaje se iz izvora UNMIK-a. MOSKVA - Jednom ruskom vojniku koji je službovao u međunarodnim mirovnim snagama na Kosovu (KFOR) dijagnosticirano je kancerozno oboljenje krvi koje bi moglo biti povezano s osiromašenim uranom što ga je koristio NATO, izvijestila je u ponedjeljak ruska nacionalna televizija ORT. Vojnik iz grada Jaroslava, sjeveroistočno od Moskve, nije obolio od leukemije već od jedne slične bolesti, i bit će podvrgnut kemoterapiji, navodi ORT. Ruska vojska, koja je pripadnike svoga kontigenta KFOR-a podvrgnula pretragama na tzv. "Balkanski sindrom", do sada nije potvrdila niti jedan slučaj leukemije. BEOGRAD - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je u ponedjeljak da i Srbija i Crna Gora trebaju napraviti kompromis u usuglašavanju međusobnih odnosa i postići rješenje koje je u interesu obiju strana. U intervjuu beogradskoj TV postaji Studio-B Đukanović je ocijenio da su razgovori o redefiniranju odnosa Srbije i Crne Gore "tek počeli" te da će nova serija razgovora uslijediti nakon formiranja vlade Srbije. Prema njegovim riječima, mada su srbijanska i crnogorska platforma o redefiniranju odnosa bitno različite, "nema mjesta apriornom pesimizmu" i zaključcima da je "dogovor nemoguć". Đukanović je kazao da je crnogorska vlada "spremna na kompromise" ali nije precizirao kakve. "Gospodin Koštunica ne uočava da je u pitanju konstrukcijski problem koji proističe iz činjenice da imamo dva vrlo nerazmjerna subjekta čije odnose pokušavamo uskladiti u zajedničkoj državi", kazao je Đukanović. SANTIAGO - Čileanski sudac Juan Guzman trebao bi u utorak ispitati Augusta Pinocheta, a riječ je o prvom njihovom izravnom sučeljavanju, koje bi moglo dovesti do optužbe za kršenje ljudskih prava protiv bivšeg čileanskog diktatora. Odvjetnici Pinocheta (85), koji je 17 godina upravljao Čileom željeznom rukom, rekli su da će se bivši diktator sastati sa sucem Juanom Guzmanom u Pinochetovom domu na padinama Anda nedaleko glavnog grada Santiaga. Izvori bliski Guzmanu rekli su za Reuters u ponedjeljak da će sudac početi ispitivanje u 10:30 h po lokalnom vremenu, te da Pinochetu planira postaviti manje od 20 pitanja. BRUXELLES - Human Rights Watch optužio je u ponedjeljak Rusiju da nastavlja kršiti osnovna ljudska prava u Čečeniji i pozvao Vijeće Europe da zauzme čvršći stav prema Moskvi. Ta organizacija za zaštitu ljudskih prava, sa sjedištem u New Yorku, objavila je memorandum na osam stranica, temeljen na stotinjak razgovora sa stanovnicima Čečenije, u kojima oni dokumentiraju slučajeve samovoljnih uhićenja, mučenja, "nestanaka" i iznude od ruskih vojnika. "Nikoga ne smiju zavarati ruske tvrdnje da je situacija u Čečeniji normalna", rekla je Holly Cartner, voditeljica ogranka HRW za Europu i Srednju Aziju. "Svake minute u danu ljudi u Čečeniji žive u strahu da će biti uhićeni ili mučeni. U tome nema ništa normalnoga", navodi se u priopćenju HRW izdanom u Bruxellesu. Human Rights Watch upozorava da ruske snage često s beznačajnim razlozima uzimaju zatočenike koje drže u podzemnim bunkerima gdje ih premlaćuju i izlažu elektrošokovima. Mnogi Čečeni su nestali u ruskom zatočeništvu, da bi se njihova tijela mjesecima kasnije pojavila u neoznačenim grobovima, upozorava se u priopćenju. HRW poziva Vijeće Europe da, zbog zlouporaba u Čečeniji, Rusiji oduzme pravo glasa, a članice Vijeća da Rusiju tuže pred Europskim sudom za ljudska prava. VATIKAN - Vatikan je u ponedjeljak priopćio da će Papa Ivan Pavao II nastaviti s pripremama za svoj kontroverzni posjet Ukrajini usprkos zahtjevu najveće Ukrajinske pravoslavne crkve da odgodi posjet ako ne želi ugroziti međusobne odnose. "Zasad nismo primili nakakvu poruku o tome", rekao je glavni vatikanski glasnogovornik Joaquin Navarro-Valls, komentirajući izjavu Ukrajinske pravoslavne crkve. "Tijekom tog pastirskog posjeta Papa će se sastati s ukrajinskim katolicima i nada se da će moći pridonijeti ekumenskom dijalogu u toj zemlji. Pripreme za posjet nastavit će se kako je i planirano", rekao je Navarro-Valls. Ukrajinska pravoslavna crkva pozvala je u ponedjeljak Papu da odgodi svoj planirani posjet Ukrajini sljedećeg ljeta, te je zaprijetila da će prekinuti odnose s Katoličkom crkvom ako se Papa tijekom posjeta sastane sa suparničkim pravoslavnim skupinama. "Hijerarhija Ukrajinske pravoslavne crkve raspravljala je o stanju i jednoglasno odlučila obratiti se Vašoj Svetosti sa zahtjevom da odgodite svoj posjet Ukrajini", stoji u izjavi moskovskog patrijarhata Pravoslavne crkve. Ukrajinskih 10 milijuna pravoslavnih vjernika podijeljeno je između skupina podređenih Ruskoj pravoslavnoj crkvi i dvije neovisne crkve. Proruski moskovski patrijarhat upozorio je Papu da se ne sastaje sa suparničkim pravoslavnim skupinama. "Ako tijekom posjeta dođe do susreta Vaše Svetosti s bilo kim od raskolničkih čelnika ... to će značiti praktični završetak svih međusobnih odnosa između naših crkava", stoji u izjavi čelnika crkve. BEOGRAD - Uoči dolaska glavne tužiteljice ICTY Carle del Ponte u utorak u Beograd, Miloševićeva socijalistička stranka izdala je priopćenje optužujući novu vlast u Jugoslaviji da "neutemeljenim optužbama dopušta linč i stvara ozračje nesigurnosti" u zemlji. U priopćenju objavljenom u ponedjeljak navečer, SPS optužuje aktualnu vlast i medije u Srbiji i SRJ da su "tužitelji i suci" te dodaje kako se "optuženi ostavljaju bez prava na obranu". SPS ocjenjuje da najave Miloševićeva uhićenja "ne pridonose stabiliziranju političke situacije u zemlji". U priopćenju sastavljenom s uočljivim znacima nervoze, SPS kaže kako je ozračje "optužbi, prijetnji i linča" nastalo po dolasku DOS na vlast". "Najoštrije osuđujemo hajku na Slobodana Miloševića i sve ljude i građane kojima se zbog različitih političkih uvjerenja prijeti ili se s njima fizički obračunava", kaže se priopćenju Miloševićeve stranke. (Hina) duk