US-KRIZA-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi US-IHT-22.1.-NJEMAČKA HRABRO IZNOSI PLAN ZA EUROPU SJEDINJENE DRŽAVEINTERNATIONAL HERALD TRIBUNE22. I. 2001.Njemačka hrabro iznosi svoj plan za Europu"Njemačka za sebe bira novi
vodeći položaj unutar Europe uz specifičan poziv koji podupire institucije EU-a na račun nacionalne suverenosti i hvali snažnu ulogu SAD-a u Europi. Nijemci brzo žele naprijed. Naglašavajući potrebu ponovnog definiranja njemačko-francuskih odnosa, oni će vjerojatno predložiti čvršću europsku integraciju na sastanku na vrhu između Francuske i Njemačke u Strasbourgu, 31. siječnja.Jasno iznoseći namjeru da želi poduprijeti Europsko povjerenstvo - nadnacionalno upravno tijelo EU-a - Njemačka eksplicitno odbija međuvladin model Europe, prema kojem nacionalne vlade postaju pokretači europskog napretka, njezin glas i glavni predstavnici njezine politike. U ovome se naziru bar dvije novosti. Predstavlja samouvjerenu inicijativu njemačkog vodstva za cijelu Europu, iznijetu samostalno, osmišljenu izvan prokušanog francusko-njemačkog dvojca. Prvi put se ta stajališta iznose uz istaknuto sudjelovanje kancelara Gerharda Schroedera, koji je dosad definiranje europske politike uglavnom prepuštao ministru
SJEDINJENE DRŽAVE
INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
22. I. 2001.
Njemačka hrabro iznosi svoj plan za Europu
"Njemačka za sebe bira novi vodeći položaj unutar Europe uz
specifičan poziv koji podupire institucije EU-a na račun
nacionalne suverenosti i hvali snažnu ulogu SAD-a u Europi. Nijemci
brzo žele naprijed. Naglašavajući potrebu ponovnog definiranja
njemačko-francuskih odnosa, oni će vjerojatno predložiti čvršću
europsku integraciju na sastanku na vrhu između Francuske i
Njemačke u Strasbourgu, 31. siječnja.
Jasno iznoseći namjeru da želi poduprijeti Europsko povjerenstvo -
nadnacionalno upravno tijelo EU-a - Njemačka eksplicitno odbija
međuvladin model Europe, prema kojem nacionalne vlade postaju
pokretači europskog napretka, njezin glas i glavni predstavnici
njezine politike. U ovome se naziru bar dvije novosti. Predstavlja
samouvjerenu inicijativu njemačkog vodstva za cijelu Europu,
iznijetu samostalno, osmišljenu izvan prokušanog francusko-
njemačkog dvojca. Prvi put se ta stajališta iznose uz istaknuto
sudjelovanje kancelara Gerharda Schroedera, koji je dosad
definiranje europske politike uglavnom prepuštao ministru
vanjskih poslova Joschki Fischeru.
Sve je vrlo jasno. Schroeder i Fischer svoje su stavove iznijeli na
političkom forumu prošlog vikenda (...), na kojemu su sudjelovali i
španjolski premijer Jose Aznar, francuski ministar vanjskih
poslova Hubert Vedrine, predsjednik Europskog povjerenstva Romano
Prodi, te Henry Kissinger, bivši državni tajnik. Kancelar je jasno
iznio svoj stav kako suradnja među vladama - za razliku od
integriranog, šireg pristupa - ne može biti put Europe prema
naprijed. Pozivajući se na to, pozvao je na prihvaćanje osnovnog
zakona ili ustava, možda na međuvladinoj konferenciji, 2004.
godine. A u neposrednoj budućnosti, apelirao je na podršku
Povjerenstvu i 'institucijama koje razmišljaju integracijski.'
Ova je koncepcija teško prihvatljiva za Britaniju, koja se općenito
odupire svim funkcijama EU-a osim one trgovačkog bloka uključujući
i protivljenje ustavu, ali i za Francusku, koja je sklona
integriranu Europu pod dominacijom Nijemaca smatrati lošom za
vlastite interese. Uglavnom loše ocijenjeni summit u Nici, koji je
pod predsjedanjem Francuske ostavio dojam da EU izgleda uglavnom
kao organizacija 15 razmaženih nacionalističkih država,
Schroederu je poslužio kao primjer međuvladine metode koji nije
uspio.
Fischer je istodobno naglasio ulogu Amerike u Europi riječima koje
su bile u skladu s osnovnim orijentacijama zemalja EU-a poput
Njemačke i Britanije te kandidata poput Poljske, ali ne i u skladu s
instinktima Francuske. To je bio još jedan način privlačenja
pozornosti na novu individualnost pristupa Njemačke.
'U Europi nam je potrebna snažna prisutnost SAD-a', kazao je
Fischer. 'SAD pridonose ravnoteži unutarnje proturječnosti
europskih interesa. Uvjeren sam da će SAD morati igrati bitnu ulogu
za nas'. Schroeder je u istom tonu napisao i članak za Frankfurter
Allgemeine Zeitung, koji je objavljen u vrijeme inauguracije
američkog predsjednika u Washingtonu (...). Kancelar je napisao
kako, dok Europa sve više pridonosi uravnoteženijem, sigurnijem
svijetu, 'Njemačka i Amerika mogu i žele uspješno preuzeti velike
zadaće 21. stoljeća. Predsjednik Bush i nova administracija znaju
da imaju partnera i prijatelja u Berlinu na koji se mogu osloniti.'
Istodobno, iako je ustrajao na tome da francusko-njemačke odnose
treba redefinirati, Schroeder je diplomatskom elegancijom
ustrajao i na tome koliko su ti odnosi i dalje bitni za Europu.
Nagovještaja nekih posebnih reakcija na to kako bi Francuska mogla
reagirati na pozive kancelara na dodatnu integraciju s Vedrineove
strane nije bilo. (...)
Rapravljajući o njemačkim stajalištima privatno, jedan je njemački
dužnosnik kazao kako se ne smije dopustiti da EU politički luta dok
počinje širenje na Istok. Kontekst su, kazao je, francuski
predsjednički izbori 2001. godine i oklijevanje obojice kandidata,
predsjednika Jacquesa Chiraca i njegova suparnika socijalista,
premijera Lionela Jospina, da zauzmu stajalište koje bi upućivalo
na gubitak francuske suverenosti kroz europske integracije. (...)
Njemačka je Francusku počela doživljavati kao antieuropsko
povjerenstvo, što je još više pogoršao njegov napad na Prodija u
Nici. No Prodi je, napadajući međuvladin model, jasno pokazao kako
želi da se situacija razvija. Međuvladin model je, kazao je,
fragmentiran, proturječan i recept za neodlučnost. Još gore,
ustrajao je, 'to je i recept za međusobno nepovjerenje među
zemljama članicma u odsutnosti iskrenog posrednika', jasno,
Europskog povjerenstva.
Među svim tim pitanjima, ni Schroeder ni Fischer nisu spominjali
njemačko nastojanje na summitu u Nici koje je blokirala Francuska:
da se ponovno razmotri pravo glasovanja kako bi odražavalo razlike
u populacijama unutar EU-a i išlo dalje od francusko-njemačke
jednakosti. Daleko od foruma, vodeći članovi demokršćana i
socijaldemokrata u Europskom parlamentu kazali su da bi se
prihvaćanje sporazuma iz Nice moralo blokirati dok se ne riješi
pitanje ponovne procjene prava glasovanja i druga pitanja", piše
John Vinocur.