ŠTO OČEKUJE SRJ I KOŠTUNICU POSLIJE "MEDENOG MJESECA" -F

Piše: Davor Kriška, dopisnik HINA-e iz Beograda BEOGRAD, 21. siječnja (Hina) - Međunarodna zajednica pokazala se u proteklih nešto više od sto dana vrlo susretljivom i benevoletnom prema SR Jugoslaviji i njenom novom predsjedniku Vojislavu Koštunici ali je posve izostao očekivani radikalni zaokret nove vlasti i raskid s prošlim režimom Slobodana Miloševića u ovome političkom "grace" razdoblju. #L# Međunarodna zajednica sada više nije ni toliko "široke ruke" kada se radi o novčanoj i humanitarnoj pomoći koju je dodijeljivala kako bi stanovništvu SRJ, a prije svega Srbije, omogućila da preživi zimu u teškim energetskim i materijanim mogućnostima. Europa, SAD, UN, međunarodna zajednica, od SRJ sada traže opipljive rezultate obećane još prije svrgavanja Miloševića, suradnju koju predviđa Povelja UN, sad kad je SRJ na svoj zahtjev ali i odgovornost pristala ući u UN. Prvi test spremnosti Jugoslavije da se pridržava obveza bit će idućeg tjedna. U posjet dolazi glavna tužiteljica ICTY Carla del Ponte s već najavljenim zahtjevima glede uhićenja i izručenja glavnih aktera i kolovođa ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i vojno-redarstvenog obračuna s kosovskim Albancima. U ponedjeljak će se, prema najavama, konstituirati srbijanski parlament a već u srijedu Zoran Đinđić preuzet će dužnost novog premijera Srbije. Time će političko konstituiranje Srbije biti okončano i više neće biti isprika za odgađanje konkretnih akcija i političkog razračunavanja s ostacima bivšeg Miloševićevog režima. Beograd će od idućeg tjedna morati gutati gorke pilule nakon dvoipomjesečnog medenog mjeseca s međunarodnom zajednicom koja se pokazala maksimalno strpljivom. Sad je na potezu Beograd, prvenstveno u odnosu na ono što mu i najteže pada - suradnja s ICTY, čemu se toliko protivi novi predsjednik SRJ Vojislav Koštunica. Istina, Koštunica je donekle ublažio posljednja dva-tri dana svoje "čvrsto stajalište" glede izručenja optuženih pred Tribunalom. No, ostalo je dobro upamćeno njegovo politički loše tempirano odbacivanje ICTY kao "političkog suda za Srbe", kao "lošoj kombinaciji anglosaksonskog i kontinentalnog prava" te dijela Daytonskog sporazuma kojega se Beograd "ne treba pridržavati jer ga nije verificirao parlament". Te "krupne" političke izjave koje su više odjeknule u svijetu negoli što su godile ušima Srba, Koštunica je pokušao opravdati svojim golemim "iskustvom pravnog znanstvenika" ali mu je iz Haaga del Ponte uzvratila kako joj je drago da će imati "pravog sugovornika koji će shvatiti što je pravo". Da li namjerno ili slučajno, Koštunica je prijemom bivšeg predsjednika SRJ Miloševića "u svojstvu predsjednika najjače oporbene stranke u Srbiji" ponovno gurnuo "prst u oko" međunarodnoj zajednici koja bivšeg autokrata vidi u zatvoru a ne kako zavaljen u fotelji predsjedničkog ureda "dijeli savjete". Susret Koštunica-Milošević nije samo "pljuska" međunarodnoj zajednici nego i nekim čelnicima DOS koji su već na visokim dužnostima ili ih trebaju preuzeti idućeg jedna. Osim što je doveo do podijela unutar koalicije koja ga je svojedobno odabrala za kandidata za predsjednika SRJ, Koštunica je, po općem mišljenju, pokazao da je Miloševićevo mišljenje "još uvijek relevantno". Prošlost s kojom mnogi žele raskinuti, međutim, još uvijek je sadašnjost jer u državnim strukturama kadrovske poluge i dalje drže Miloševićevi ljudi, osobito u vojsci i policiji. Međunarodni dužnosnici ovih dana ne prezaju od kritika na račun Koštunice, koga su do prije dva mjeseca pozivali na sve značajnije europske skupovem i isturali ga u prvi plan. Dio visokih europskih dužnosnika već ga je označio "prototipom konzervativnog nacionalista" kojemu je, kako kažu, "demokratičnost samo pokriće za zadržavanje starih nacionalističkih zabluda". Ovakvim kvalifikacijama i odbijanjem suradnje s ICTY Koštunica bi lako mogao odgurnuti zemlju prema novim samoizolacijama i u svjetski izgon. No, tako nešto teško je očekivati obzirom na ukupnu gospodarsku situaciju u zemlji koje je Koštunica itekako svjestan i pokušava je popraviti. Bar za sada. A u gospodarstvu je učinak nove savezne vlade premijera Zorana Žižića poražavajući. Zemlja je u međuvremenu u još težoj situaciji no prije, goispodarstvo je u bankrotu a standard dodatno i radikalno oboren cementiranjem inflacije na vrlo visokoj razini. Ni javnost više nije toliko strpljiva, osobito kada gleda da se u državnim tijelima zadržava status quo, dok se u DOS-u dijele privilegije i veposlanička mjesta po svijetu. (Hina) dkr sd