ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Izraelsko-palestinski sukobi, stalna iračka prijetnja, neriješeni odnosi s Iranom i muslimanski terorizam vruća su bliskoistočna pitanja koja očekuju novog američkog predsjednika Georgea W. Busha, piše
tjednik "Newsweek".
ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Izraelsko-palestinski sukobi, stalna
iračka prijetnja, neriješeni odnosi s Iranom i muslimanski
terorizam vruća su bliskoistočna pitanja koja očekuju novog
američkog predsjednika Georgea W. Busha, piše tjednik "Newsweek".
#L#
Situacija na palestinskim autonomnim područjima samo što se nije
pretvorila u političku pješčanu oluju. Smirivanju izraelsko-
palestinskih sukoba svakako neće pridonijeti moguća pobjeda
desničara Ariela Sharona na izborima za novog izrelskog premijera
6. veljače.
Irački predsjednik Sadam Husein i dalje prkosi Ujedinjenim
narodima i možda razvija programe nuklearnog i biološkog
naoružanja, a u Sjedinjenim Državama uskoro bi mogao porasti
pritisak da se odgovori na bombaški napad na američki razarač USS
Cole u Jemenu u kojem je 17. listopada prošle godine poginulo 17
američkih mornara.
George W. Bush sigurno će se razlikovati od svojeg prethodnika
Clintona u pristupu tim izazovima, iako će neke od tih razlika biti
samo stilske, piše list.
Ipak, posve je sigurno da Bush i njegovi savjetnici Bliski istok, za
razliku od Balkana i Afrike, vide kao regiju u kojoj su na kocki
vitalni američki nacionalni interesi, ocjenjuje list.
BLISKOISTOČNI MIROVNI PROCES
Bill Clinton krajem prošle godine iznio je svoje posljednje
prijedloge za sklapanje mirovnog sporazuma. Upozorio je, međutim,
da će oni prestati vrijediti čim on napusti dužnost, a u tom slučaju
ne treba brzo očekivati nove Bushove prijedloge, piše list.
"Mnogo je vjerojatnije da će Bushova administracija nastojati
ostati postrance što je duže moguće", rekao je Henry Siegman,
stručnjak za Bliski istok u Vijeću za vanjske odnose u New Yorku.
"Oni će namjerno pokušati izmijeniti obrazac postupanja - govorit
će da je bilo previše upletanja Washingtona", dodao je.
Ako pak desničar Ariel Sharon, koji je i potaknuo izbijanje
najnovije palestinske Intifade, postane novi izraelski premijer,
nasilje bi moglo eskalirati na obje strane i prerasti čak u otvoreni
rat.
"Vjerojatno će doći do vojne eskalacije i prije nego se snađu,
Bushovi će savjetnici biti prisiljeni na povratak aktivnoj
diplomaciji", rekao je Shibley Telhami, stručnjak za Bliski istok u
instituciji Brookings u Washingtonu.
Za razliku od Clintona koji je postao osobno upleten u iscrpljujući
mirovni proces, ne očekuje se da će Bush osobno voditi američke
incijative. On će najvjerojatnije sve pojedinosti prepustiti
svojim suradnicima poput novog državnog tajnika Colina Powella
koji je omiljen i poštovan u mnogim arapskim zemljama, smatra
Telhami.
Powell će pokušati poboljšati odnose Washingtona s arapskim
saveznicima, imajući u vidu američke naftne interese u regiji, a
održavat će i američki "posebni odnos" s Izraelom, piše
"Newsweek".
SADAM HUSEIN
Irački predsjednik Sadam Husein, unatoč glasinama o bolesti, i
dalje se, izgledajući vrlo zdravo, hvali "Majkom svih bitaka"
smatrajući se pobjednikom samim time što se održao na vlasti, piše
"Newsweek".
Bush je u interviewu Reutersu na 10. obljetnicu Zaljevskog rata
kazao da je Husein "velika prijetnja" i da ga treba "obuzdati", a
spomenuo je čak i "moguću novu uporabu vojne sile".
Bushova ekipa nada se da će "pooštriti" sankcije protiv iračkog
režima, unatoč protivljenju Francuske, Rusije i nekih arapskih
zemalja.
Nova američka administracija najvjerojatnije će ipak odoljeti
iskušenju da ubrza Huseinov pad naoružavanjem iračkih oporbenih
skupina, ocjenjuje "Newsweek".
IRAN
U svojoj predizbornoj kampanji Bush je obećao izgraditi nacionalni
sustav obrane od balističkih projektila kojima bi zemlje poput
Irana mogle napasti Sjedinjene Države, no on je zasad "tehnološki
neizvediv", podsjeća "Newsweek".
Političko otvaranje prema Iranu još je manje vjerojatno nego za
Clintonova mandata, dodaje list. Iranski predsjednik "Hatami i
reformistički pokret u Iranu gube na snazi... pa je stoga teško
zamisliti pozitivne pomake", ocjenjuje Siegman iz Vijeća za
vanjske odnose.
TERORIZAM
George Bush obećao je da će njegov odgovor na terorističke napade
biti "razoran". Uskoro bi se moglo vidjeti hoće li on to obećanje i
održati. Političku potrebu odgovora na teror mogli bi, naime, na
kraju ipak omesti drugi faktori poput međunarodnog prava, piše
list.
Bombaški napad na američki razarač USS Cole u Jemenu još uvijek je
pod istragom, no istražitelji su ga počeli povezivati sa saudijskim
disidentom Osamom bin Ladenom koji se najvjerojatnije skriva u
Afganistanu.
Prošli put kada su Amerikanci pokušali bin Ladenu zadati udarac -
napadom na jednu sudansku tvornicu, što je bio njihov odgovor na bin
Ladenove napade na dva američka veleposlanstva u Africi 1998. -
učinili su više štete nego koristi. Američki dužnosnici sada
priznaju da je tvornica proizvodila lijekove i da nije bila
povezana s bin Ladenom. Sličnim napadima po Afganistanu potaknuli
su pak samo nove radikalne, protuameričke osjećaje u toj zemlji.
Bushova ekipa mogla bi iskušati drugačiji pristup - "tajni napad",
smatra Telhami. "Koliko je ta akcija moguća i realna druga je
stvar", dodaje on.
"Strpljenje je temeljni uvjet u borbi protiv terorizma", ističe
Bruce Hoffman, stručnjak za terorizam pri Korporaciji Rand. To se
može reći i za buduću američku politiku prema Iraku, Iranu i
bliskoistočnom mirovnom procesu, zaključuje "Newsweek".
(Hina) zt nab