ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Površine pod proljetnim kulturama ove će godine biti tek neznatno, točnije 1,2 posto, manje u odnosu na prošlu godinu i iznosit će 723 tisuće hektara, zacrtano je Privremenim operativnim planom proljetne
sjetve, dok će se za poticaje izdvojiti 467 milijuna kuna, što je trećina ukupnog iznosa predviđenog za poticaje u 2001.
ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Površine pod proljetnim kulturama ove
će godine biti tek neznatno, točnije 1,2 posto, manje u odnosu na
prošlu godinu i iznosit će 723 tisuće hektara, zacrtano je
Privremenim operativnim planom proljetne sjetve, dok će se za
poticaje izdvojiti 467 milijuna kuna, što je trećina ukupnog iznosa
predviđenog za poticaje u 2001.#L#
Država je za oko 12 posto, tj. za 47,4 tisuće hektara smanjila
površine na kojima će poticati proizvodnju, pa one ove godine
iznose 353 tisuće hektara. Unatoč smanjenju, u sustavu poticaja bit
će gotovo polovica (48,8 posto) sjetvenih površina.
Nešto više od polovice površina - 386 tisuća hektara zasijat će se
kukuruzom i ostvare li se planirani prinosi, na jesen bi ga imali
oko dva milijuna tona i zadovoljili bi sve domaće potrebe.
Za oko 11 posto smanjuju se površine pod šećernom repom, duhanom i
uljaricama, pa će se kulture umjesto na lanjskih 122 tisuće hektara
zasijati na 109 tisuća. Podatak je tim zanimljiviji ako se ima na
umu procjena resornog ministarstva da iz vlastite proizvodnje ne
možemo zadovoljiti potrebe za konzumnim šećerom i uljem.
Da bi potaknula proizvođače i pomogla im da prebrode promjene na
tržištu (rast cijena repro-materijala, ulazak u WTO), država je
povećala poticaje za proizvodnju kukuruza (sa 800 na 1.000 kn/ha),
šećerne repe (sa 2.830 na 3.000) i soje (sa 1.580 na 1.660 kuna).
U sustav poticaja ovoga proljeća ulazi i zob čiji će proizvođači za
svaki zasijani hektar dobiti tisuću kuna. Zob će se zasijati na
3.000 hektara, od čega 700 hektara u Ličko-senjskoj županiji.
Novost je da će se poticaji za proljetne kulture isplaćivati samo u
novcu i to pola iznosa prije sjetve, a pola nakon žetve i berbe.
Za proljetnu sjetvu izdvojit će se ukupno 467 milijuna kuna.
S ciljem da okrupni, a time i pojeftini proizvodnju, država je
promjenila veličinu sjetvenih površina za koje će isplaćivati
poticaje, uvažavajući pritom regionalne različitosti. Žele li
dobiti državni poticaj, proizvođači u pet slavonsko-podravskih
županija morat će, primjerice, minimalno zasijati tri hektara. Za
središnju Hrvatsku taj je minimum dva hektara, a Dalmaciju hektar.
Država, odnosno Vlada izmijenila je još neke stavke u Zakonu o
novčanim poticajima u poljoprivredi. Ukinula je poticaje za
proizvodnju mesnog i koštanog brašna, što je usko vezano s
nastojanjima da se domaće tržište zaštiti od bolesti 'kravljeg
ludila'. Na istoj je liniji i odluka da se sa tisuću kuna po grlu
stimulira uzgoj teladi za rasplod i time stvore pretpostavke da iz
domaćih dvorišta osiguramo potreban broj rasplodnih junica.
Povećani su poticaji za nabavu teladi za tov i utovljene svinje.
Da država ozbiljno misli na proizvodnju zdrave hrane, potvrđuje i
uvođenje, doduše simboličnog poticaja od 25 lipa po komadu za nasad
mlađi autohtonih vrsta bijele ribe poput lubina i komarči.
Na veće poticaje mogu računati i proizvođači maslina za preradu, te
vinogradari na otocima i poluotoku Pelješcu.
(Hina) bm sšh