PARIZ/ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Želja građana EU za njezinom daljnjom integracijom nije oslabila unatoč porastu njihovog nezadovoljstva radom glavnih institucija Unije i zabrinutosti zbog eura, zaključak je opsežnog godišnjeg
istraživanja koje je za francuski dnevnik Le Monde nedavno proveo institut Louis-Harris.
PARIZ/ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Želja građana EU za njezinom
daljnjom integracijom nije oslabila unatoč porastu njihovog
nezadovoljstva radom glavnih institucija Unije i zabrinutosti zbog
eura, zaključak je opsežnog godišnjeg istraživanja koje je za
francuski dnevnik Le Monde nedavno proveo institut Louis-
Harris.#L#
Istraživanje za 2000. provedeno je u osam članica EU: Njemačkoj,
Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Velikoj
Britaniji, Španjolskoj i Grčkoj.
Najjači su pokazatelji nezadovoljstva građana prema Europskoj
uniji nepovjerenje prema njezinim glavnim institucijama i euru,
ističe se rezultatima istraživanja koje je nedavno objavio
francuski dnenvik.
Europskoj komisiji vjeruje tek 35 posto ispitanih, a 57 posto ih ima
negativan stav. Takvo mišljenje europskih građana prema izvršnom
tijelu Unije dvije godine nakon njegove obnove, primjećuje list,
predstavlja razočaranje. Najnepovjerljiviji prema Komisiji su
Nijemci (21 posto) i Britanci (31 posto).
U Europski parlament ima povjerenja 37 posto ispitanih, 57 posto ih
nema.
Najaalarmantniji rezultati u odnosu na prethodno istraživanje
dobiveni su za euro. Čak 52 posto ispitanih nezadovoljno je skorim
prelaskom s nacionalne valute na zajedničku, dok je u istraživanju
provedenom 1999. nezadovoljnih bilo 36 posto.
Za razliku od negativnog stava prema institucijama, sve
perspektive jačanja europske integracije naišle su na veće
odobrenje ispitanika u odnosu na prethodno istraživanje.
Tako na primjer zamisao o europskoj federaciji, koju je prije pola
godine iznio njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer,
prihvaća 41 posto ispitanika, dok ih je protiv nje 40 posto.
Federalna perspektiva prihvaćena je bolje kod mlađe populacije: 50
posto mladih između 19 i 24 godine sklono je Fischerovoj viziji
Europe.
Za zajedničku europsku vladu izjasnilo se 47 posto ispitanih dok ih
je 44 posto protiv nje, a 53 nasuprot 39 posto ih podržava zamisao o
europskom predsjedniku izabranom na općim izborima.
Kada je riječ o zajedničkoj europskoj obrani 57 posto ispitanika je
za uspostavljanje zajedničke europske vojske, pri čemu njih čak 69
posto u Francuskoj, a u Velikoj Britaniji svega 36 posto.
Istraživanje pokazuje da građani EU najviše očekivanja gaje prema
usklađivanju i približavanju europskih društava: 68 posto ih se
izjasnilo za usklađivanje pravosudnih sustava zemalja članica, a
62 posto za usklađivanje poreznih sustava.
Veće ovlasti EU u odnosu na države članice u zaštiti okoliša dalo bi
79 posto ispitanika, u borbi protiv pranja novca njih 71 posto i
isto toliko u borbi protiv ilegalnog useljavanja.
Nasuprot tome proširenje na Istok ocjenjeno je manje hitnim i
potrebnim nego u prethodnom istraživanju. Ipak 51 posto ispitanika
odobrava proširenje, dok ih je 39 protiv. Promjena u stavu posebice
je vidljiva u Francuskoj gdje je u 1999. godini 53 posto ispitanika
bilo za proširenje, a u najnovijem istraživanju ih je 46 posto što
se tumači odrazom oklijavanja dosadašnjeg francuskog
predsjedatelja po tom pitanju na nacionalno mišljenje.
Sredozemne zemlje, naprotiv, sklonije su prijemu novih članica. 65
posto ispitanih Španjolaca, 57 posto Talijana i 56 posto Grka jasno
se opredijelilo za proširenje.
Ukupno 45 posto ispitanih ocjenjuje da bi proširenje EU na Tursku i
druge zemlje istočne Europe usporilo daljnju izgradnju EU, a samo
ih 13 posto misli da bi je ono ubrzalo.
(Hina) rj dh