FR-LE MONDE-17.1.-EURO

FRANCUSKA LE MONDE 17. I. 2001. Euro, novac koji učvršćuje Europu "Izgled Europe se promijenio. Raskomadanost zemljopisa više se ne može smatrati njezinim obilježjem. Dakako, njezina se kulturna raznolikost sačuvala, i to je jedan od njezinih glavnih aduta. No dogodile su se brojne promjene, kako na gospodarskom, tako i na političkom planu. Europa se ujedinjuje. Nakon Drugog svjetskog rata, Europa je bila tek gomila ruševina. Zahvaljujući francusko-njemačkoj pomirbi, nastavljena je suradnja između slobodnih zemalja. To je prijateljstvo omogućilo drugim zemljama da zajednički djeluju, u duhu međusobnog povjerenja, a suradnju su okrunili Rimski sporazumi iz kojih je nastala Europska zajednica. (...) Uvođenje zajedničke valute bilo je logičan nastavak stvaranja jedinstvenog europskog tržišta. Euro je uveden 1. siječnja 1999. Zemlje koje su htjele sudjelovati u monetarnoj Uniji morale su ispuniti stroge zahtjeve izbornosti, jer je cilj bio uvjeriti se da će one ići istim smjerom na području gospodarske politike i međusobno voditi usklađenu politiku. Pakt o stabilnosti i europskom rastu jamči nastavak zdravog upravljanja javnim financijama. Stabilan rast više no ikad može biti važna osobina Europe. Zemlje koje sudjeluju u euru prenijele su ovlasti u monetarnoj politici neovisnoj Europskoj središnjoj banci čija je glavna zadaća sačuvati stabilnost cijena. Ona je potpuno izvršila tu zadaću koja je - moramo li to podsjetiti - uvjet trajnoga rasta. Povećanje indeksa cijena u Europi je umjereno, a inflacija više nije problem za gospodarsku politiku, jer je prikrivena inflacija svladana unatoč naftnom udaru koji se dogodio ujesen 2000. Provedba zdrave proračunske politike u svim državama koje sudjeluju u euru, pridonijela je ostvarenju tog jako pozitivnog rezultata. Na području eura, ozdravljenje javnih financija ubuduće zauzima mjesto kakvo nikad nije imalo u povijesti gospodarstva, što je dobrim dijelom omogućilo gospodarski oporavak Europe. Euro je potaknuo i usklađivanje gospodarskih politika te nastavak reforma. Dvanaesterica ministara financija s područja eura redovito se okupljaju u sklopu Euroskupine kako bi razmijenili stajališta o mogućnostima rasta i proračunskim smjernicama u području eura te usporedili reforme koje se provode u pojedinim zemljama. Predsjednik Europske središnje banke sudjeluje u tim raspravama, što pridonosi plodnom dijalogu i djelotvornom doziranju monetarne i proračunske politike na razini eurozone. Unutar ove potonje i EU-a, gospodarske prilike nisu nikad bile tako dobre. Trajan rast koji potiče jaka unutarnja potražnja i stalno povećanje izvoza, omogućio je znatno povećanje zapošljavanja, a time i nedvojbeni pad nezaposlenosti. Od 1998., samo je na području eura otvoreno više od šest milijuna radnih mjesta. Budući su izgledi i dalje dobri. Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija još će više poboljšati perspektive, dok će započete reforme pridonijeti djelovanju gospodarstva. U tom su smislu donesene važne odluke na sjednici Europskog vijeća u Lisabonu koje je potvrdilo niz mjera na polju zapošljavanja, inovacija i gospodarskih reforma. Prihvaćanjem Socijalnog programa na konferenciji Europskog vijeća u Nici, čiji je cilj potaknuti otvaranje radnih mjesta i socijalno jedinstvo, započela je nova faza na tom putu. Europske su vlade poduzele odlučne korake kako bi potaknule provedbu novih gospodarskih reforma. Dakle, sljedećih godina općenito možemo predvidjeti prosječnu stopu rasta od tri posto, a cilj je ostvariti punu zaposlenost u Europi. Uvođenje eura potaknulo je i gospodarsku djelatnost. Prihvaćanjem režima čvrstog tečaja na području eura, stvoreni su uvjeti za ulaganje. Budući da nema opasnosti od mijenjanja novca, lakše se uspostavljaju dugoročne trgovinske veze. Ukidanje provizija za mijenjanje novca i troškova povezanih s osiguranjem od rizika mijenjanja, omogućilo je malim i srednjim poduzećima da izvuku korist iz prednosti velikog jedinstvenog tržišta i da prošire djelatnost u drugim zemljama s područja eura. Istodobno je u Europi ojačala konkurencija. 1. siječnja 2002., građani na području eura imat će iste novčanice i iste kovanice. Tada će istu valutu moći rabiti u svim zemljama koje su uvele euro, što će još više povećati transparentnost tržišta. Cijene će se moći lakše uspoređivati. Konkurencija će doživjeti novi zalet, što će joj donijeti dodatne prednosti. To će vrlo vjerojatno utjecati na smanjivanje cijena. (...) U mnogim je zemljama uvođenje eura bilo katalizator reforma za poticaj ili ubrzanje promjene smjera u proračunskoj politici i reforme poreznog sustava. U Njemačkoj i u Francuskoj, primjerice, ambiciozne porezne reforme koje su morale poboljšati djelovanje tržišta rada i kapitala te potaknuti gospodarski rast, vrijede od početka godine. Euro je jednostavno te reforme učinio nužnim, i dalje će jamčiti reforme koje se Europi nameću kao odgovor na nove izazove. Jedan od najvećih izazova je ulazak kandidata iz srednje i istočne Europe u EU. Proširi li se Unija na istok, željezni zastor koji je tako dugo dijelio Europu, zauvijek će pripasti prošlosti. Nakon proširenja Unije neće se samo proširiti unutarnje tržište, nego će se u istočnoj Europi konačno učvrstiti demokracija. Tržišta zemalja kandidata koja obilježava brz rast, uživat će u prednostima unutarnjeg tržišta. Zrelija gospodarstva zemalja EU-a mogu proizvesti dobra koja su potrebna gospodarstvima u tranziciji. Proširenje na istok bit će, dakle, korisno svim zainteresiranim stranama. Ulazak u EU neće automatski povući za sobom uvođenje eura u novim državama članicama. Stroga mjerila ulaska koja članovi eurozone već sada moraju poštovati, primjenjivat će se i na nove pristupnike. To je jedan od uvjeta koji mora jamčiti dugoročnu stabilnost eura. Euro je dosad savršeno obavljao svoju zadaću. Jedino je promjena njegova tečaja naspram dolara razočarala neka očekivanja, premda je promjena zadnjih tjedana bila potpuno pozitivna. Čini se da su tržišta napokon povela računa o dobrim gospodarskim prilikama u području eura. Pad predviđenog rasta američkog gospodarstva ubrzao je to osvješćivanje. U 2001. u Europi se očekuje rast više od tri posto. Razlika naspram američkog rasta morala bi se izgladiti do konca ove godine. Povoljni izgledi već su djelovali na međunarodno kretanje kapitala. Neto transferi kapitala izvan eurozone sustavno se smanjuju od prošle jeseni. Jedinstveno tržište i euro postupno omogućuju području eura da privuče izravna strana ulaganja. Zato euro još ima prostora za rast koji će se na koncu potpuno ostvariti. Kada 1. siječnja 2002. uvede novčanice i kovanice eura na području eura, Europa će ući u novo razdoblje. Već sada možemo ustvrditi da će to razdoblje obilježiti politička stabilnosti i gospodarsko blagostanje. Sada postoje gospodarski temelji za jak i stabilan euro u službi rasta. Više no ikad vjerujemo da će Europa pobijediti u bitci s budućnošću", pišu Hans Eichel, njemački savezni ministar financija i Laurent Fabius, francuski ministar gospodarstva, financija i industrije.