ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Zagrebačko Gradsko poglavarstvo odobrilo je krajem prošlog tjedna listu od 37 poduzetničkih kredita od ukupno 52 zahtjeva koliko ih je pristiglo na razmatranje Povjerenstvu za odobir poduzetničkih
kredita.
ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Zagrebačko Gradsko poglavarstvo
odobrilo je krajem prošlog tjedna listu od 37 poduzetničkih kredita
od ukupno 52 zahtjeva koliko ih je pristiglo na razmatranje
Povjerenstvu za odobir poduzetničkih kredita. #L#
Time Gradsko poglavarstvo ujedno ostvaruje i obveze iz Programa
poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva po kojemu
se u tu svrhu iz proračuna namjerava ove godine utrošiti oko 60
milijuna kuna.
Ukupan iznos traženih kredita je 29,9 milijuna kuna, a trebali bi se
ostvariti u Zagrebačkoj banci s kojom Grad Zagreb ima sklopljen i
ugovor.
Najveći pojedinačni iznos zatraženog kredita je 3,8 milijuna kuna
kojega je zatražilo trgovačko društvo koje se bavi trgovinom i
popravkom motornih vozila te trgovačko društvo za proizvodnju
sokova koje traže kredite od tri milijuna kuna. Ta bi trgovačka
društva do 2003. trebala zaposliti i najviše novih radnika, njih 12
odnosno 14. Najmanji iznos kredita traži vlasnica frizerskog
salona - 57.000 kuna.
Obrtnici i trgovačka društva kredite su zatražili uglavnom zbog
nabavke nove opreme ili osiguranja poslovnog prostora, za
građevinske radove ili pak u svrhu obrtnih sredstava. Među njima
ima onih koji su svoju obrtničku ili poduzetničku djelatnost
započeli davne 1945. (Obrtnička zadruga "Metal") ili pak 1974.
(Frizerski obrt Turkulin), ali i osnovanih tek lani (bistro,
fotografska radnja, salon za njegu i održavanje tijela).
Osim unaprijeđivanja njihova rada, osnovna namjena kredita je i
zapošljavanje novih radnika, pa se 37 obrtnika i poduzetnika kojima
je odboren kredit i s kojim kreću u realizaciju imaju obvezu do
2003. otvoriti ukupno 160 novih radnih mjesta.
Zasad je najviše kredita odboreno uslužnim djelatnostima, njih 16,
no želja je Gradskog poglavarstva da se ubuduće većinom kreditiraju
proizvodne djelatnosti, a manje trgovina ili pak ugostiteljska
djelatnost.
Pritom je jasno ukazano na 'bankarski' problem odnosno sporost same
realizacije kredita, jer nakon prvotno odobrenih kredita tek je
mali broj, kako je rečeno, zbog niza papirologije, zapravo
zaživio.
(Hina) bdj db