ŠV-NZZ-16.1.-DEL PONTE U HRVATSKOJ

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 16. I. 2001. Razgovori Carle Del Ponte u Hrvatskoj "Glavna tužiteljica međunarodnog kaznenog suda u Haagu Carla Del Ponte u ponedjeljak je gotovo cijeli dan u Zagrebu razgovarala s hrvatskim predsjednikom vlade Ivicom Račanom kako bi se raščistili 'nesporazumi' u vezi s progonom ratnih zločina. Račan je rezimirao razgovor rekavši da to nipošto nije jednostavan predmet te da ni razgovor nije bio jednostavan. Ustvrdio je da hrvatska vlada želi surađivati s haaškim sudom. Ratne se zločine mora istražiti, bez obzira koja ih je strana počinila. Rekao je kako vjeruje da haaški sud hrvatski 'domovinski rat' ne optužuje kao takav. Isto je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji naglasila i Carla Del Ponte. Riječ je o sudskom postupku utvrđivanja individualne krivnje u ratnim zločinima. Problemi su sada riješeni, od sutra će suradnja biti bolja - blago ironično-skeptični podton nije se mogao prečuti. U slučaju koji se odnosi na hrvatskoga generala Stipetića sud je povukao poziv s nadom da će se časnik iz vlastitog poticaja javiti za 'interview' u Zagrebu. Stroga primjena prava očito ne isključuje diplomaciju. Problem izručenja vjerojatnih ratnih zločinaca već dugo zaokuplja hrvatsku javnost i u posljednje je vrijeme izazvao veća politička uzbuđenja. Vlada je po tom pitanju javno podijeljena. Predsjednik Stipe Mesić načelno zagovara neograničenu suradnju s Haagom. Da su zakoni obvezujući za sve, argumentira, te da je u interesu svakoga Hrvata da se dozna puna istina o ratu a i o ratnim zločinima. Osim toga Hrvatska si ne može dopustiti ponovnu izolaciju od Zapada. Predsjednik vlade Ivica Račan slaže se s njim, iako je manje uvjerljiv. Njegov najvažniji koalicijski partner Dražen Budiša ipak izlazi iz tog kruga. Njegovi stranački kolege izjavljuju da je haaški sud politički instrument koji hrvatskom narodu želi slomiti kičmu. Prema novinskim izvješćima sud za ratne zločine vodi istragu protiv šest ili sedam generala hrvatske vojske i jednog bivšeg ministra unutarnjih poslova. Konkretan povod za sadašnja politička razilaženja bio je poziv suda sadašnjem šefu glavnoga stožera Petru Stipetiću. Imao je važnu ulogu u operacijama 'Bljesak' i 'Oluja' kojima je hrvatska vojska oslobodila područja pod srpskom okupacijom. Nije posve jasno je li trebao nastupiti kao svjedok ili optuženik. Sam je izjavio da je spreman dati izjavu. No vlada ga dosad nije oslobodila obveze čuvanja tajne. Što više, sredinom prosinca formulirala je 13 uvjeta za suradnju s haaškim sudom. Zagreb je posebno zatražio da se optužnice podignu samo protiv konkretnih počinitelja zbog konkretnih zločina. Time bi zapravo bili onemogućeni procesi protiv odgovornih u političkom i vojnom vodstvu. Sud pokušava postupiti protiv njih, ne stoga što ih optužuje zbog njihovih izravnih zapovjedi, nego zbog pasivnog dopuštanja katkad krvoločnih hajka nižih činova. Nadalje je hrvatska vlada zatražila da se procesi održavaju po određenom redu, naime poredani po vremenskom slijedu i težini slučajeva. Time bi se osiguralo da na red najprije dođu zločini Srba a tek zatim zločini Hrvata. Haaška je glavna tužiteljica razumljivo odbila uvjete Zagreba. Pravosuđe nipošto ne smije dopustiti da mu politika propisuje način rada. Za velike dijelove hrvatske javnosti tu nije riječ o pravu u procesualnom smislu, nego o proširenoj pravdi. Ne žele prihvatiti takozvanu 'kriminalizaciju domovinskoga rata' - ta je krilatica obilježila doba bivšega predsjednika Tuđmana i ustalila se u raspravama. Argumentacija je takva: pravda najprije mora dohvatiti srpske napadače a tek zatim hrvatske branitelje. Ne smije se izručiti i osuditi hrvatske optuženike dok srpski optuženici nesmetano sjede doma. Ne želi se prihvatiti da se o hrvatskim zločinima u Haagu knjiga vodi minuciozno, dok se preko srpskih zločina širi prekirvač zaborava" - izvješćuje novinar lista awy.