T. ANTIĆ: O IZBORU ZASTUPNIKA U ŽUPANIJSKI DOM TEK NAKON ODLUKE VLADE

Piše: Marija Babić ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Rad na izmjeni važećega Zakona koji uređuje izbor zastupnika u Županijski dom nije počeo i neće dok se na političkoj razini ne rješe pitanja otvorena ustavnim promjenama, izjavio je pomoćnik ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Teodor Antić. Što se pak tiče Zakona o izborima lokalnih predstavničkih tijela, Antić kaže da će se mijenjati, no ne bitno, a sam postojeći izborni model (mješoviti) ostat će nepromijenjen, rekao je Antić u razgovoru za Hinu. #L# Broj zastupnika koji bi se u svakoj županiji birao za Županijski dom, ključno je političko pitanje koje treba riješiti, kaže Antić i podsjeća da je do sada svaka županija (većinskim izbornim sustavom) birala po tri zastupnika. Promjenama Ustava prepravljena je odredba na kojoj se temeljio takav izbor i ostala je (samo) opća odredba o jednakom biračkom pravu, a ono podrazumjeva da se jedan zastupnik bira na određenom (približno jednakom) broju birača, navodi pomoćnik ministra. Struka je, naglašava, upozorila na taj problem, no političku odluku o načinu izbora morat će ipak donijeti Vlada. Antić drži da će se u okviru izmjena ići i na ukidanje pet zastupnika koje je u Županijski dom imao pravo imenovati predsjednik države. Izmjenjeni Ustav predviđa, naime, da Županijski dom ima najviše 65 zastupnika (sada ih ima 68). Model izbora predstavnika u predstavnička tijela jedinica lokalne uprave i samouprave ne bi se trebao mijenjati, odnosno ostao bi mješoviti. To znači da bi se tri četvrtine članova predstavničkih tijela biralo proporcionalnim (s listi), a četvrtina većinskim izbornim sustavom (u izbornim jedinicama), navodi Antić. Pomoćnik ministra naglašava, međutim, da će se kroz izmjene zakona nastojati popuniti i pravne praznine uočene u praksi. Jedna od njih je i institut zamjene člana predstavničkog tijela kojemu je prestao mandat prije redovnog roka. Tu je i pitanje trenutka kada članu tog tijela prestaje mandat, pitanje prisege itd. Moguće su, kaže Antić, i promjene u odredbama o nespojivosti vijećničkih dužnosti. Naime, sada ima slučajeva da članovi izvršnog tijela mogu biti i članovi predstavničkog tijela, da gradonačelnik može biti vijećnik. Upitan za moguće promjene u izboru čelnih ljudi gradova i općina, Antić kaže da je (od načelnika i gradonačelnika) velik pritisak da se biraju neposredno. S druge strane, kaže, članovi predstavničkih tijela i nisu baš za to, jer onda gube kontrolu nad njima. Oba su modela, ističe pomoćnik ministra, poznata i demokratska, imaju i dobre i loše strane. Bude li se gradonačelnik birao neposredno, vijeće ga više neće moći smjeniti, što uostalom gradonačelnici i hoće. S druge je strane pak upitno je li to dobro, jer netko mora imati ovlast da u određenim slučajevima reagira. Ako se to dade središnjim tijelima državne uprave, onda će doći primjedba - a gdje je tu samouprava, nije li to državna intervencija, naveo je moguće dvojbe Antić. Pomoćnik ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave najavljuje da će se nakon lipanjskih izbora za Županijski dom nastaviti tražiti (možda) drugi model za lokalne izbore koji će slijediti iza njih. Ti bi izbori, kaže, trebali biti više personalizirani, odnosno trebalo bi postaviti sustav u kojem će se glasovati za osobe, a ne političke stranke, sustav koji će ih motivirati da iziđu na glasovanje. (Hina) bm sšh