O NACRTU NOVOGA ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA

piše: Aleksandar Španić ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Ministarstvo hrvatskih branitelja (MHB) trebalo bi do kraja siječnja Vladi dostaviti nacrt novog zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kojim se definiraju pojmovi branitelj, dragovoljac i ratni vojni invalid, a uvodi pojam izravnog oružanog otpora agresiji.#L# Po tom nacrtu, hrvatski bi branitelj bio onaj tko je organizirano, izravno u ratnim postrojbama sudjelovao u obrani domovine u bilo kojem razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Status dragovoljca imali bi pak oni koji su u obrani suverenosti hrvatske države izravno sudjelovali u ratnoj postrojbi od 17. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. i u njima proveli neprekidno tri mjeseca, osim ako u tome nisu bili spriječeni zbog ranjavanja, bolesti ili zatočeništva. Pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova po zakonskom bi nacrtu imali status dragovoljca jedino ako su izravno pružali otpor neprijatelju, a da to nije bilo u opisu njihova posla. U nacrtu se predlaže da se produži rok u kojemu branitelj koji je obolio od posttraumatskoga stresnog poremećaja, može prijaviti bolest i zatražiti status hrvatskoga ratnog vojnog invalida (HRVI). Naime, do sada su to mogli učiniti samo u roku od 30 dana nakon razvojačenja, a sada bi se rok produžio na dvije godine, pa čak i duže, a najviše do šest mjeseci od kada novi zakon stupi na snagu. Status hrvatskog ratnog vojnog invalida mogla bi dobiti samo osoba kojoj je kao pripadniku ratne postrojbe u izravnu otporu agresoru na bojišnici organizam oštećen najmanje 20 posto zbog ranjavanja, ozljede, bolesti ili zatočeništva. Status branitelja utvrđuje MORH ili MUP te o tome izdaje potvrdu. Status hrvatskog dragovoljca utvrđivao bi se Zbirnim popisom dragovoljaca Domovinskog rata koji bi se temeljio na popisu Ministarstva obrane odnosno MUP-a, i koji bi donosila i u "Narodnim novinama" objavljivala Vlada. Dragovoljci bi imali i dragovoljački doplatak na prihode u visini 20 posto osnovice prosječne plaće zaposlenih u Hrvatskoj za prethodnu godinu. Taj bi doplatak zamijenio dosadašnji gardijski doplatak koji su imali svi pripadnici gardijskih brigada i ranjeni HRVI. U nacrtu prijedloga zakona vrijeme provedeno na skrbi ne bi se smatralo vremenom provedenim u izravnu sudjelovanju u obrani suverenosti hrvatske države. Na temelju povlastice za uvoz automobila HRVI bi umjesto svakih pet godina automobile snage do 55 KW mogli uvesti svakih sedam godina. Iako se prva inačica toga zakonskoga teksta pojavila još sredinom rujna, a najavljivano je da će u saborsku proceduru doći još u listopadu prošle godine, brojne udruge iz Domovinskog rata različito su ocijenile njegove odredbe, a većina ih prigovara da se nacrtom prijedloga smanjuju stečena prava branitelja i stradalnika. Također se tvrdi da će se, prihvati li se predloženi nacrt, brojka od 32.595 hrvatskih ratnih vojnih invalida smanjiti za dvije trećine. No, kako bi se oboljelima od PTSP-a konačno mogao priznati status HRVI-a, ukupna bi brojka invalida bila manja za oko 50 posto od dosadašnje. Uz nacrt novoga zakona Ministarstvo hrvatskih branitelja izračunalo je da bi za ispunjenje svih prava iz državnog proračuna trebalo izdvojiti oko 855 milijuna kuna. Očekuje se da će Ministarstvo završni tekst nacrta zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji uputiti u vladinu proceduru do kraja mjeseca. Neke su udruge branitelja i stradalnika Domovinskog rata već, što službeno što neslužbeno, najavile da neće poduprijeti predloženi tekst koji smatraju restriktivnim u usporedbi sa sadašnjim. Očitovanje najvećih stradalničkih udruga očekuje se ovih dana. (Hina) aš sšh