FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DELO: ODNOSI S HRVATSKOM PREDUGO NA SPOREDNOM KOLOSJEKU

LJUBLJANA, 12. siječnja (Hina) - Slovenija svih proteklih godina nije posvećivala dovoljno pažnje odnosima s Hrvatskom koja je potencijalno njezina najbliža partnerica, osobito zato jer su odnosi s Italijom i Austrijom opterećeni problemima, a Slovenija si kao mala država ne može priuštiti više otvorenih frontova u najbližem susjedstvu, tvrdi u svom komentaru za ljubljansko "Delo", u broju od petka, novinarka Saša Vidmajer.
LJUBLJANA, 12. siječnja (Hina) - Slovenija svih proteklih godina nije posvećivala dovoljno pažnje odnosima s Hrvatskom koja je potencijalno njezina najbliža partnerica, osobito zato jer su odnosi s Italijom i Austrijom opterećeni problemima, a Slovenija si kao mala država ne može priuštiti više otvorenih frontova u najbližem susjedstvu, tvrdi u svom komentaru za ljubljansko "Delo", u broju od petka, novinarka Saša Vidmajer. #L# List je komentar objavio pod naslovom "Između čizme, valcera i šahovnice", ali je u tekstu najviše mjesta posvećeno odnosima Ljubljane i Zagreba. "Nesređena pitanja sa susjednim državama s vremenom su se slijepila u jednu masu, a što je ona veća, sve je teža. Čini se većom nego što ustvari jest. Susjedski odnosi na jednoj granici postali su posljedicom odnosa na drugoj granici. Tako su odnosi s Hrvatskom povezani s Italijom, a naša su austrijska pitanja povezana s talijanskima. Vjerojatno je nešto od takvog shvaćanja u glavama i zato jer je u politici tako važna psihologija(...)", piše Delo. "Ni Italija ni Austrija nisu slovenske saveznice. Obje su mnogo jače države i obje su nakon raspada utjecajne SFRJ doživjele ostvarenje svog strateškog cilja, a to je da su za susjednu državu dobili Sloveniju koja je brojčano, vojno, a osobito politički slabija strana. Sada vjerojatno misle da je pravo vrijeme da beskrajno ucjenjuju. To što je Slovenija smještena uz Italiju i Austriju, to je nešto što se ne može izmijeniti, pa s tim valja naučiti živjeti kako se najbolje može. Teško je s Italijom koja je velika država i s Austrijom koja ima jaku tradiciju, među ostalim i diplomatsku. A u prvom redu - obje su članice Europske unije. A kako je s Hrvatskom? Službena Ljubljana nije gajila odnose s onom susjedom koja joj je najbliža i s kojom bi vjerojatno bilo najprimjerenije imati savezništvo. Da je Slovenija bila malo više strateški orijentirana i da je razmišljala, po svoj bi prilici ustanovila da ne može imati više otvorenih bojišta sa susjednim državama", tvrdi se u slovenskom dnevniku. "Slovenija je odnose sa južnom susjedom dugo i predugo gurala na sporedni kolosijek. U skladu s logikom prividnih pregovora koju su imale bivše socijalističke države Slovenija i Hrvatska nisu mogle postići razuman kompromis, a u međuvremenu su neregulirane stvari postale politički preusijane, medijski napuhane, oprerećene unutarnjom politikom, dakle sve više emocionalno, a ne racionalno pitanje. Na početku trećeg tisućljeća Slovenija i Hrvatska dalje su od rješenja nego što su bile odmah nakon osamostaljenja. A ipak, sada ili nikada, najviše izgleda za uspjeh ima takozvana logika paketa. Diplomati inače nerado slušaju o prostačkoj trgovačkoj logici kao što je povezivanje obaveza Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama sa problematikom Piranskog zaljeva i određivanja granice na moru. No, pitanje je ima li tko u džepu neko drugo rješenje od povezivanja financijskog i graničnog pitanja na ovaj ili onaj način." - piše "Delova" komentatorica Saša Vidmajer. (Hina) fl dj

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙