LJUBLJANA, 12. siječnja (Hina) - Slovenija svih proteklih godina nije posvećivala dovoljno pažnje odnosima s Hrvatskom koja je potencijalno njezina najbliža partnerica, osobito zato jer su odnosi s Italijom i Austrijom opterećeni
problemima, a Slovenija si kao mala država ne može priuštiti više otvorenih frontova u najbližem susjedstvu, tvrdi u svom komentaru za ljubljansko "Delo", u broju od petka, novinarka Saša Vidmajer.
LJUBLJANA, 12. siječnja (Hina) - Slovenija svih proteklih godina
nije posvećivala dovoljno pažnje odnosima s Hrvatskom koja je
potencijalno njezina najbliža partnerica, osobito zato jer su
odnosi s Italijom i Austrijom opterećeni problemima, a Slovenija si
kao mala država ne može priuštiti više otvorenih frontova u
najbližem susjedstvu, tvrdi u svom komentaru za ljubljansko
"Delo", u broju od petka, novinarka Saša Vidmajer. #L#
List je komentar objavio pod naslovom "Između čizme, valcera i
šahovnice", ali je u tekstu najviše mjesta posvećeno odnosima
Ljubljane i Zagreba.
"Nesređena pitanja sa susjednim državama s vremenom su se slijepila
u jednu masu, a što je ona veća, sve je teža. Čini se većom nego što
ustvari jest. Susjedski odnosi na jednoj granici postali su
posljedicom odnosa na drugoj granici. Tako su odnosi s Hrvatskom
povezani s Italijom, a naša su austrijska pitanja povezana s
talijanskima. Vjerojatno je nešto od takvog shvaćanja u glavama i
zato jer je u politici tako važna psihologija(...)", piše Delo.
"Ni Italija ni Austrija nisu slovenske saveznice. Obje su mnogo
jače države i obje su nakon raspada utjecajne SFRJ doživjele
ostvarenje svog strateškog cilja, a to je da su za susjednu državu
dobili Sloveniju koja je brojčano, vojno, a osobito politički
slabija strana. Sada vjerojatno misle da je pravo vrijeme da
beskrajno ucjenjuju. To što je Slovenija smještena uz Italiju i
Austriju, to je nešto što se ne može izmijeniti, pa s tim valja
naučiti živjeti kako se najbolje može. Teško je s Italijom koja je
velika država i s Austrijom koja ima jaku tradiciju, među ostalim i
diplomatsku. A u prvom redu - obje su članice Europske unije. A kako
je s Hrvatskom? Službena Ljubljana nije gajila odnose s onom
susjedom koja joj je najbliža i s kojom bi vjerojatno bilo
najprimjerenije imati savezništvo. Da je Slovenija bila malo više
strateški orijentirana i da je razmišljala, po svoj bi prilici
ustanovila da ne može imati više otvorenih bojišta sa susjednim
državama", tvrdi se u slovenskom dnevniku.
"Slovenija je odnose sa južnom susjedom dugo i predugo gurala na
sporedni kolosijek. U skladu s logikom prividnih pregovora koju su
imale bivše socijalističke države Slovenija i Hrvatska nisu mogle
postići razuman kompromis, a u međuvremenu su neregulirane stvari
postale politički preusijane, medijski napuhane, oprerećene
unutarnjom politikom, dakle sve više emocionalno, a ne racionalno
pitanje. Na početku trećeg tisućljeća Slovenija i Hrvatska dalje su
od rješenja nego što su bile odmah nakon osamostaljenja. A ipak,
sada ili nikada, najviše izgleda za uspjeh ima takozvana logika
paketa. Diplomati inače nerado slušaju o prostačkoj trgovačkoj
logici kao što je povezivanje obaveza Ljubljanske banke prema
hrvatskim štedišama sa problematikom Piranskog zaljeva i
određivanja granice na moru. No, pitanje je ima li tko u džepu neko
drugo rješenje od povezivanja financijskog i graničnog pitanja na
ovaj ili onaj način." - piše "Delova" komentatorica Saša Vidmajer.
(Hina) fl dj