VLADA: O SNIŽENJU DUŽNOSNIČKIH PLAĆA, SKRAĆENJU VOJNOG ROKA, VLADA: O SNIŽENJU DUŽNOSNIČKIH PLAĆA, SKRAĆENJU VOJNOG ROKA, DECENTRALIZACIJA DRŽAVNE VLASTI Hrvatska je Vlada danas predložila da plaće državnih i pravosudnih dužnosnika
ostanu na prošlogodišnjoj razini, a da se za 10 posto smanje plaće predsjedniku države, predsjednicima oba doma Sabora i svim zastupnicima, te predsjedniku i članovima Vlade. Taj je prijedlog Vlada uobličila u izmjene i dopune Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, kojega je uputila u hitnu saborsku proceduru. Formalno to znači da bi osnovica za izračun plaća dužnosnicima u ovoj godini ostala ista kao i u prošloj, dakle iznosila bi 3.055 kuna. Za predsjednike države, Sabora, Županijskog doma, Vlade, zastupnike i ministre ta bi se osnovica umanjila za 10 posto. Ne bi se ostvarivala ni prava kao što su poseban dodatak na godine staža, te određeni dodatci kod pravosudnih dužnosnika. Time bi se, kaže zamjenik premijera Goran Granić, plaće državnih i pravosudnih dužnosnika zadržale na prošlogodišnjoj razini. Prijedlog zakonskih izmjena nije, međutim, dobio jednodušnu potporu svih članova Vlade. Izričito se 10-postotnom smanjenju plaća niza dužnosnika usprotivo ministar zaštite okoliša Božo
VLADA: O SNIŽENJU DUŽNOSNIČKIH PLAĆA, SKRAĆENJU VOJNOG ROKA,
DECENTRALIZACIJA DRŽAVNE VLASTI
Hrvatska je Vlada danas predložila da plaće državnih i pravosudnih
dužnosnika ostanu na prošlogodišnjoj razini, a da se za 10 posto
smanje plaće predsjedniku države, predsjednicima oba doma Sabora i
svim zastupnicima, te predsjedniku i članovima Vlade.
Taj je prijedlog Vlada uobličila u izmjene i dopune Zakona o pravima
i obvezama državnih dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca i drugih
pravosudnih dužnosnika, kojega je uputila u hitnu saborsku
proceduru.
Formalno to znači da bi osnovica za izračun plaća dužnosnicima u
ovoj godini ostala ista kao i u prošloj, dakle iznosila bi 3.055
kuna. Za predsjednike države, Sabora, Županijskog doma, Vlade,
zastupnike i ministre ta bi se osnovica umanjila za 10 posto.
Ne bi se ostvarivala ni prava kao što su poseban dodatak na godine
staža, te određeni dodatci kod pravosudnih dužnosnika. Time bi se,
kaže zamjenik premijera Goran Granić, plaće državnih i pravosudnih
dužnosnika zadržale na prošlogodišnjoj razini.
Prijedlog zakonskih izmjena nije, međutim, dobio jednodušnu
potporu svih članova Vlade. Izričito se 10-postotnom smanjenju
plaća niza dužnosnika usprotivo ministar zaštite okoliša Božo
Kovačević koji je smatra "čistim mazohizmom", dok ministar javnih
radova Radimir Čačić tvrdi da je destimulativna.
Nasuprot njima, premijer Ivica Račan koji je osobno i predložio
dodatno sniženje smatra da dužnosnici, koji inzistiraju na
mobilizaciji svih, i sami moraju pridonijeti štednji. Zato je ovaj
korak više moralni čin i čin dosljednosti ove politike, nego što li
će polučiti velike materijalne učinke, kaže Račan.
Pred Vladom se danas ponovno našao i prijedlog izmjena Zakona o
obrani, odnosno o skraćenju vojnog roka. Prema Saboru, koji će o
svemu dati konačnu riječ, otišao je prijedlog da se vojni rok s 10
skrati na 6 mjeseci, a civilno služenje s 15 na 8 mjeseci. Kako se
prijedlog ne odnosi na vojnike koji trenutno služe vojni ili
civilni rok, Vladin je prijedlog da se onima koji su u vojsku otišli
do 31. kolovoza prošle godine vojni rok skrati za 30 dana, a civilni
45 dana, dok bi se ročnicima koji su na odsluženje otišli poslije
31. kolovoza vojni rok skratio za 60, a civilnim za 90 dana.
Pored toga, kazao je zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić,
ostaje mogućnost da predsjednik države svojim odlukama dodatno za
mjesec dana skrati služenje sadašnjim vojnicima.
Iako je u Vladinu tekstu zakona bilo predviđeno devetmjesečno
civilno služenje Vlada se nakon rasprave opredjelila za još kraći
rok od 8 mjeseci. Kako raste broj onih koji služe civilni rok
najavljeno je da će se predložiti poseban zakon o tom služenju.
Vlada je utvrdila i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi po kojima se
doplatak za djecu ne bi uračunavao u prihode na temelju kojih se
utvrđuje pravo na socijalnu pomoć.
Interveniralo se i u Uredbu o carinskoj tarifi slijedom čega je
privremeno smanjena carina za uvoz odojaka s 45 na 10 posto. To se,
istaknuto je, učinilo kako bi se osigurale dostatne količine
svinjskog mesa za turističku sezonu.
S 1. srpnja ove godine u Hrvatskoj počinje decentralizacija velikog
dijela poslova s državne na lokalnu razinu, a obavit će se po "cash
principu", što znači prijenos prava, obveza i dugova, najavio je na
današnjoj sjednici Vlade ministar financija Mato Crkvenac.
Po njegovoj ocjeni, troškovi decentralizacije na svim razinama - u
školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, dijelom u kulturi - na
godišnjoj će razini iznositi 1,2 milijardi kuna.
O procesu decentralizacije Crkvenac je govorio u okviru rasprave o
prijedlogu izmjena Zakona o osnovnom školstvu koji je Vlada danas
utvrdila. Decentralizacija će se provesti i u sustavu zdravstva,
socijalnoj skrbi, srednjem školstvu, dijelom u kulturi.
Decentralizacija znači da će dio državnih prihoda biti prenesen s
državne na lokalnu razinu, rekao je ministar financija, naglasivši
kako bi taj proces trebala pratiti efikasnost i racionalizacija
djelatnosti.
Crkvenac je ustvrdio da spuštanje obveza na niže razine ne
zahtijeva novo zapošljavanje, niti nove troškove.
Zamjenik premijera Goran Granić podsjetio je da će Vlada 15.
veljače održati tematsku sjednicu posvećenu decentralizaciji, a na
kojoj će biti raspravljen i zakonski paket o lokalnoj samoupravi,
njezinu financiranju, te dva izborna zakona.
Utvrđenim izmjenama Zakona o osnovnom školstvu Vlada predlaže
decentralizaciju u financiranju škola, pa bi ubuduće 80 posto
sredstava davala država, a 20 posto lokalne jedinice. Ravnatelje
osnovnih škola, umjesto ministra, imenovala bi školska vijeća.
Sljedeća sjednica Vlade održat će se idući četvrtak, 18. siječnja,
a na njoj će se sagledati jednogodišnji mandat Račanove Vlade i
utvrditi osnovni pravci djelovanja u ovoj godini.