ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Veza znanosti i gospodarstva mora postojati i nužna je pretpostavka razvoju, smatraju sudionici zaključne javne rasprave o prijedlogu Programa hrvatskoga inovacijskoga tehnologijskog razvoja što je
održana danas u Zagrebu u organizaciji Uprave za tehnologiju Ministarstva znanosti i tehnologije.
ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Veza znanosti i gospodarstva mora
postojati i nužna je pretpostavka razvoju, smatraju sudionici
zaključne javne rasprave o prijedlogu Programa hrvatskoga
inovacijskoga tehnologijskog razvoja što je održana danas u
Zagrebu u organizaciji Uprave za tehnologiju Ministarstva znanosti
i tehnologije.#L#
Za Miroslava Čavleka, pomoćnika ministra znanosti i tehnologije,
ta nužna povezanost znanosti i gospodarstva je i bit prijedloga
Programa o kojemu je javna rasprava na Internetu otvorena u rujnu
prošle godine na poticaj Ministarstva znanosti i tehnologije.
Čavlek pak ističe da završetak javne rasprave ne znači kraj, nego
početak, kontinuirane rasprave o tehnologijskome razvoju
Hrvatske.
Mišljenja izrečena u tijeku rasprave kojoj je nazočilo oko 150
znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika iz cijele Hrvatske,
objavit će se na Internetu. Za to će se pobrinuti povjerenstvo u
kojemu su, uz Čavleka, i predsjednik Hrvatske akademije tehničkih
znanosti Juraj Božičević te Krunoslav Pisk, predsjednik
Znanstvenoga vijeća Instituta Ruđer Bošković.
Pomoćnik ministra znanosti i tehnologije najavio je da će prijedlog
Programa, u koji će biti uključeni i zaključci današnje rasprave,
biti upućeni hrvatskoj Vladi.
Krajnji je trenutak potaknuti proizvodnju u Hrvatskoj, jer bez
proizvodnje nema razvoja, tvrdi Igor Čatić, profesor zagrebačkoga
Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Na "tragu" povezivanja znanosti i gospodarstva Čatić drži da je
izvrsna ideja ministra o osnivanju Nacionalne zaklade za znanost,
ali ističe da je došlo do zastoja u njezinoj realizaciji.
Po Kraljevićevim riječima od te se ideje nije odustalo već su
razmotrene primjedbe na taj prijedlog, a u prilog osnutku Zaklade,
dometnuo je, "idu" i promjene u poreznomu sustavu.
Ivan Ilić, profesor na zagrebačkome Fakultetu elektrotehnike i
računarstva smatra da je najprije potrebno istražiti tržište kako
bi se znalo što treba raditi i proizvoditi.
Akademik Božidar Liščić pozdravlja poticaj Ministarstva da se
nešto učini na području primijenjenih istraživanja i napominje da
od 27 instituta koji su u vlasništvu Vlade, ni jedan nema naziv
tehnologijski.
Predstavnik Primorsko-goranske županije Josip Stanković ističe
zadovoljstvo činjenicom što prijedlog Programa "razbija blokovski
odnos znanosti i proizvodnje".
Kao i većina sudionika u raspravi i Ivan Bašić, profesor na
zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkome fakultetu, ne podupire
prijedlog o osnivanju Razvojno-istraživačkoga tehnologijskog
instituta kao "krovne ustanove", jer bi takav institut, drži Bašić,
samo sudjelovao u podjeli i inače skromnoga proračunskog kolača.
(Hina) ip mc