FRA-LE MONDE 7.1.01. STALJINOVE ČISTKE GENERALA

FRANCUSKA LE MONDE 7. I. 2001. Ruski bonapartizam "Jedna je utvara progonila bivši Sovjetski Savez, utvara bonapartizma. Tim su pojmom bivši komunistički čelnici, koji su sheme francuske revolucije mehanički primjenjivali na oktobarsku revoluciju, očitovali strah od dolaska generala na vlast. Taj je strah razlog čistki koje je Staljin 30-ih provodio u vojsci, kao i uklanjanja maršala Žukova nakon Drugog svjetskog rata. Postkomunističkoj Rusiji svakako ne prijeti opasnost da vojska preuzme vlast, premda bivši pukovnik KGB-a Vladimir Putin daje vojnicima sve više mjesta u političkim i upravnim ustrojima u zemlji. U Rusiji koja je vratila stoljetnu zadaću tajnoj policiji koju su uzdrmale prve godine postkomunizma, pod vojnicima treba razumjeti kako predstavnike redovne vojske, tako i pripadnike služba sigurnosti. Otkako je Vladimir Putin izabran za predsjednika, oni su postali prava zamjena za vlast. Predsjednik doista nije imao izbora. U zemlji gdje je država tradicionalno jaka, a uprava slaba i pokvarena, gdje građansko društvo gotovo i ne postoji, a krugove poduzetnika potkopavaju špekulacije, vojnici su poput 'državnika, domoljuba koji su od svoje mladosti navikli služiti državi', kao što kaže Vladimir Šamanov, general optužen za ratne zločine u Čečeniji, koji je izabran za guvernera Uljanovska, Lenjinova rodnog grada. Šef FSB- a, najnovije inačice KGB-a, kaže da su generali i časnici u tajnim službama suvremeni i kulturni ljudi koji ubrizgavaju svježu krv upravi i vrlo su vješti u pomirbi liberalnih i tradicionalnih ruskih vrijednosti. Pravila ponašanja Vladimira Putina temelje se, kako se čini, na čitavom jednom programu: uvođenje reda i nastavak reforma. Ni prvoj ni drugoj zadaći nije se približio u protekloj godini. Povratak gospodarskog rasta nakon financijske krize iz 1998., koji je ubrzalo povećanje cijena nafte, daje vlastima dozu kisika, ali isto tako gaji lažnu nadu da je najgore prošlo, iako se još ništa nije učinilo. Upravna podjela zemlje koja se oslanja na časnike, pokazuje da Vladimir Putin ima ograničeno povjerenje u demokratske ustanove, ali istodobno ne želi uvesti autoritarni sustav, zbog nedostatka novca i zbog uvjerenja. Na pravoslavni Badnjak, koji će provesti zajedno, kancelar Schroeder potaknut će ruskog kolegu da se odlučno okrene k Europi. No podmukli bonapartizam koji se u ovom času učvršćuje u Rusiji, nije dobar znak", piše u uvodniku lista.