HR-POVRATNICI-statistika-Vlada POČELA REVIZIJA 18. 000 RJEŠENJA PRIVREMENO DODIJELJENE IMOVINE IZBJEGLIH SRBA piše: Marina BujanZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Hrvatska je danas započela s revizijom svih 18 tisuća rješenja kojima je
prognanim i izbjeglim Hrvatima privremeno dodijeljenja privatna imovina hrvatskih Srba, izbjeglih za rata u druge zemlje, doznaje se u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo.
piše: Marina Bujan
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Hrvatska je danas započela s revizijom
svih 18 tisuća rješenja kojima je prognanim i izbjeglim Hrvatima
privremeno dodijeljenja privatna imovina hrvatskih Srba,
izbjeglih za rata u druge zemlje, doznaje se u Ministarstvu za javne
radove, obnovu i graditeljstvo.#L#
"S pilot-projektom započinjemo danas u Petrinji, a cijelu ćemo
reviziju obaviti zajedno sa stambenim komisijama općina i gradova,
uglavnom na područjima od posebne državne skrbi, rekao je pomoćnik
ministra Lovro Pejković.
"Revidirat ćemo svih 18.000 izdanih rješenja" rekao je Pejković za
Hinu.
Rješenja o privremenoj dodjeli privatne imovine izdavala su se od
1996. do 1998. godine.
"Za sve slučajeve gdje se utvrdi da su privremeni korisnici
stambeno zbrinuti po osnovi obnove te dodjelom stanova ili kuća od
drugih državnih tijela, komisije su im dužne ukinuti rješenja."
Pejković tvrdi da revizija treba pokazati koliko osoba, koje se
nalaze u tuđoj privatnoj imovini, imaju pravo na alternativni
smještaj u državnoj imovini.
Do sada je podneseno 11.524 zahtjeva za povrat imovine, a
vlasnicima je vraćen 3.531 stambeni objekt, kazao je, napominjući
kako je ta brojka i veća, jer svi kojima je imovina vraćena još
nemaju zapisnik o tome. Pejković očekuje da će biti podneseno još
oko pet tisuća zahtjeva za povratom imovine.
U tuđim kućama je oko 40 tisuća bosanskih Hrvata, od njih 140 tisuća
smještenih u Hrvatskoj. Procjenjuje se da se dosad oko 60 tisuća
Hrvata vratilo u Bosnu i Hercegovinu. Većina se, međutim, ne želi
vratiti, najavljujući da će radije otići u treće zemlje, nego u
krajeve pod srpskom ili bošnjačkom vlašću.
Po Vladinim podacima, dobivenima temeljem dokumentirane osobne
izjave povratnika u regionalnim uredima za prognanike i
izbjeglice, u 2000. godini u Hrvatsku se vratilo 18.109 građana
srpske nacionalnosti.
Najveći povratak Srba zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj
županiji, njih 5.993, a slijede Šibensko-kninska s 3.867,
Karlovačka s 2.151 osoba, Zadarska s 1.533 te Ličko-senjska s 1.296
povratnika.
Povratnici se u Hrvatsku vraćaju ili dokumentom koje izdaje
ministarstvo o povratku, putnim listom koji se izdaje u
veleposlanstvima ili važećim hrvatskim dokumentima.
Reagirajući na izjavu predsjednika Srpskog demokratskog foruma
Veljka Džakule, koji je u tjedniku "Globus" ustvrdio da se 2000. u
Hrvatsku vratilo samo 4.300 Srba, Pejković je rekao da Džakula
"obmanjuje javnost".
Ustvrdio je, naime, da je stvarni povratak izbjeglih Srba u
Hrvatsku u prošloj godini bio i veći, i da se kreće negdje oko
20.000, jer se neki povratnici nisu prijavili.
"Nikoga se ne može prisiliti na prijavu, ali već i službeni podaci
pokazuju da je Vlada ispunila obećanje da će se u 2000. u Hrvatsku
vratiti 16.500 srpskih izbjeglica", kaže Pejković.
U Hrvatsku se vratila trećina od 300 tisuća Srba, koji su od 1990.
otišli iz Hrvatske, kaže Pejković, napominjući da je riječ o
neslužbenim podacima i da tu brojku na terenu istražuje UNHCR.
Prije Bljeska i Oluje, oko 50 tisuća Srba zamijenilo je imovinu s
Hrvatima iz Vojvodine i nije realno očekivati njihov povratak,
smatra pomoćnik ministra, procjenjujući da će se u Hrvatsku vratiti
još 20 do 30 tisuća Srba iz SRJ i BiH.
U Hrvatsku bi se, dakle, moglo vratiti 130 tisuća Srba, manje od
polovice cjelokupnog izbjeglog srpskog etničkog korpusa.
(Hina) bma vl