ŽENE SU NEPOŽELJNA RADNA SNAGA

piše: Nena Todorić Kajfeš ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Hrvatski zakoni nisu diskriminirajući prema ženama, ali su u svakodnevnom životu žene diskriminirane u odnosu na muškarce, pogotovo na području rada i zapošljavanja, tvrdi se u knjizi "Diskriminacija žena u Hrvatskoj".#L# Ženama je teže naći posao, za isti posao manje su plaćene nego muškarci, a rade i na niže vrednovanima i slabije plaćenim poslovima, kaže jedna od autorica knjige Jagoda Milidrag Šmid, savjetnica za socijalna pitanja u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske. Nejednakost na tržištu rada, kako kaže, najteže je izmjerljiva i vrlo često teško dokaziva, ali je jednako prisutna kao i nejednakost u političkom, sindikalnom ili obiteljskom životu. Žene čine 52 posto hrvatskog stanovništva, a u broju zaposlenih zastupljene su s oko 48,3 posto. Među nezaposlenima su sredinom prošle godine činile 52,9 posto. Mlađim su ženama šanse za zaposlenje dodatno otežane iz apsurdnog razloga ? jer ih zakon štiti. Naime, hrvatsko radno zakonodavstvo izlazi ususret zaposlenim ženama reproduktivne dobi: sadrži posebne odredbe o zaštiti ženskog zdravlja, ograničava noćni i prekovremeni rad žena, štiti trudnice, dojilje i majke male djece. Na žalost, umjesto da visoki standardi ugrađeni u Zakon o radu pomognu ženama, praksa pokazuje sasvim drugu sliku. "Često se sindikatu javljaju mlade žene i djevojke u panici jer im je poslodavac uvjetovao dobivanje radnog mjesta potpisivanjem 'ugovora' kojim ona jamči da se u nekoliko godina neće udati ili roditi dijete", navodi Jagoda Milidrag Šmid. "U tim slučajevima savjetujemo djevojkama da potpišu takav 'dokument', ali da se ne obaziru na njega jer je pravno potpuno ništavan", dodaje. Iako se slični slučajevi kršenja ljudskih prava uglavnom javljaju kod "malih poslodavaca" s dvoje do troje zaposlenih, žene općenito duže čekaju na posao od muškaraca i manje su poželjne na tržištu rada. Tako se u knjizi "Diskriminacija žena u Hrvatskoj" navodi kako je i ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević u nekoliko navrata javno govorio o nepoželjnosti žena kao radne snage, tvrdeći da je "ta kategorija preskupa za poslodavca jer je prezaštićena odredbama Zakona o radu". Možda u tome treba tražiti razlog dominantne zastupljenosti žena u području sive ekonomije, za koju se procjenjuje da u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj sudjeluje između 15 i 18 posto. Za diskriminaciju žena prilikom zapošljavanja ne postoje posebne sankcije, kaže pomoćnik glavnog inspektora Državnog inspektorata Ilija Tadić. Slučajeve kršenje zakona rješava sud, a kazne predviđene za poslodavca kreću se od pet do 20 tisuća kuna. "Iako savjetujemo članove sindikata da sve slučajeve nezakonitosti prijave, oni se na to vrlo rijetko odlučuju zbog sporosti sudova", kaže Jagoda Milidrag Šmid. Djelatnosti u kojima su žene pretežita radna snaga (tekstil, proizvodnja kože i obuće itd.) imaju i do 47 posto niža primanja od državnog prosjeka. Primjerice, u trgovini mješovitom robom, gdje većinom rade žene, prosječna plaća u 1998. godini bila je 36 posto niža nego plaća u trgovini motornim vozilima i motociklima gdje uglavnom rade muškarci, a posao je isti - prodaja proizvoda. Statistika pokazuje i da žene prednjače na listama viška zaposlenih u 2000. godini (55 posto), te da općenito rade na niže rangiranim radnim mjestima koja se među prvima ukidaju. (Hina) ntk md