ZAGREB, 5. siječnja (Hina) - U početku ove godine stupio je na snagu novi financijski sustav u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, nakon što je 1983. Zakonik kanonskoga prava ozakonio smjernice Drugoga vatikanskoga koncila o solidarnoj
rasporedbi dobara koja crkveni službenici stječu obavljanjem crkvene službe.
ZAGREB, 5. siječnja (Hina) - U početku ove godine stupio je na snagu
novi financijski sustav u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, nakon što
je 1983. Zakonik kanonskoga prava ozakonio smjernice Drugoga
vatikanskoga koncila o solidarnoj rasporedbi dobara koja crkveni
službenici stječu obavljanjem crkvene službe. #L#
"U nas je to tada bilo nemoguće provesti, jer je nakon
nacionalizacije crkvenih dobara naša Crkva živjela gotovo
isključivo od dobrovoljnih priloga vjernika. No nakon demokratskih
promjena u nas, pogotovo kad su potpisani ugovori između Svete
Stolice i Republike Hrvatske, ostvarili su se uvjeti da se i te
koncilske smjernice provedu i u nas", izjavio je za Hinu đakovačko-
srijemski biskup Marin Srakić, jedan od biskupa koji je posebno
zauzeto sudjelovao u izradbi dokumenta za novi sustav.
Novim financijskim sustavom prvi put je regulirana novčana nagrada
svakom svećeniku u Hrvatskoj i ukinuta nadarbina, koja je do
novijeg vremena imala svoje tragove u Crkvi. Kratko rečeno, kako
napominje biskup Srakić, nadarbina nastaje kad se crkvena služba
odlukom nadležnoga crkvenog poglavara trajno spoji s pravom na
prihod iz određenih vremenitih dobara. U tom sustavu često su
postojale velike razlike u primanjima, za jednaku službu jedni su
dobivali mnogo, a drugi toliko da prežive. "S novim sustavom želi se
uspostaviti pravičnost i solidarnost tako da - imajući u vidu narav
same službe te prilike mjesta i vremena - nagrada načelno bude
jednaka za sve koji žive u istim prilikama", izjavio je biskup
Srakić.
Osnovica novčane nagrade u zagrebačkoj metropoliji za svakog
svećenika iznosila bi 4000 kuna. Na tu osnovicu obračunavao bi se i
dodatak izražen u bodovima, ovisno o tome koju službu obavlja
svećenik, koliko ima staža i vjernika u župi. Dijecezantski biskup
imao bi najviše bodova - 80, a župni vikar najmanje - 5 bodova, kojih
bi vrijednost bila 40 kuna.
U riječkoj i splitskoj metropoliji visina osnovice nagrade, iznosi
i vrijednost boda drukčije su uređeni. U tim dvjema metropolijama
osnovica nagrade je 3000, a visina boda 50 kuna. Raspon bodova je u
tima dvjema metropolijama jednak (80-5), ali će župnici s obzirom
na broj vjernika ostvarivati nešto manje bodova.
Biskup Srakić kaže da su se biskupi na zasjedanju u Poreču, na
temelju prijedloga svećenika, dogovorili o osnovici za nagradu od
4000 kn. Međutim nije objasnio zašto su se javile stanovite razlike
i u sustavu, i u njegovoj primjeni.
Splitska metropolija odredila je početak isplate naknada
retroaktivno 1. travnja, nakon uvida u župne blagajničke dnevnike i
školske platne popise, koje će provesti nad/biskupijska ustanova
za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Na razini HBK i
biskupija osnivat će se središnja i biskupijske ustanove za
uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika kao javna pravna
osoba Katoličke crkve. Svaka pravna osoba, među kojima su i župe,
obvezne su po novome sustavu imati blagajnu u kojoj će upisivati
primitke i izdatke u koje su uračunane nagrade osoblju.
Prilozi od blagoslova kuća po novome sustavu ulazit će također u
župnu blagajnu. Zagrebačka i riječka metropolija odlučile su da za
to župnici dobiju naknadu po taksovniku. U splitskoj metropoliji
župnik ima pravo, kao naknadu za blagoslov obitelji, na 10 posto od
prikupljene svote.
Unatoč tomu neki svećenici smatraju kako bi ti prilozi trebali biti
pregledniji - darovatelje i svote trebalo bi jasno iskazati. Oni
također napominju kako ne vide posebnih novosti u novome sustavu,
jer su i do sada vodili blagajničke dnevnike koje su nosili na
ovjeru u biskupiju.
Umirovljeni svećenici, po odredbama o provedbi sustava, imaju
pravo na smještaj u svećeničkom domu ili drugoj prikladnoj ustanovi
te pravo na njegu i liječenje i mjesečnu mirovinu u skladu s
propisima nad/biskupijske ustanove.
Po Srakićevim riječima pravilnu provedbu sustava nadzirat će
biskupijske ustanove za uzdržavanje klera. "Jasno, za one ustanove
koje su njemu podložne najodgovorniji je biskup", dodao je.
Na upit hoće li se neki župnici odreći naknade, biskup je izjavio da
su se mnogi župnici i do sada odricali svojih primanja. "Uvjeren sam
da će to svećenici činiti i od sada", napomenuo je, dodavši kako su
vjernici i do sada znali da svećenici moraju od nečega živjeti, zato
su i davali svoj prinos u ovom ili onom obliku.
"Napis 'Bozaniću plaća 7.200, a župniku početniku 4.000 kn',
uljudno rečeno nije točan", izjavio je Srakić, dodavši kako je svim
svećenicima osnovica jednaka, a na nju se dodaju bodovi. "Uostalom
za tim se i ide da primitci svećenika budu podjednaki, ali bez
'uravnilovke'. Među svećenike spada i nadbiskup Bozanić",
napomenuo je.
(Hina) mc mc