DE-YU-BA-misije-Vlada-Politika RDW 1. I. BALKANSKI SINDROM UZBUNIO EURPSKE ZEMLJE NJEMAČKI RADIO - RDW1. I. 2001.Komentar o sve češćim izvješćima u europskom tisku o oboljenjima među vojnicima u mirovnim misijama na Balkanu. Iz
emisije na srpskom jeziku.Krajem godine napokon je upućen i službeni zahtjev ministrima obrane zemalja Europske unije da se pozabave zdravstvenim teškoćama primijećenim kod pripadnika mirovnih snaga razmještenih širom bivše Jugoslavije. Inicijativa da se pobliže razmotri takozvani 'balkanski sindrom' potekla je od belgijskog resornog ministra Andrea Flahoa i prvi je pokušaj da se europske članice organizacije Sjevernoatlantskog saveza potaknu na ozbiljnije razmišljanje o tajnovitim oboljenjima među vojnicima povratnicima iz mirovnih misija na Balkanu. U pismu Flahoa švedskom kolegi po službi Bjoernu fon Sidowu - Švedska je upravo preuzela šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom - to se izričito ne navodi, ali stručne analize nekih bolesti koje su registrirane, sve češće se dovode u vezu s činjenicom da je tijekom zračnih napadaja na Republiku Srpsku 1994. i 1995. i tijekom bombardiranja Jugoslavije 1999. godine NATO koristio projektile čije su bojne glave bile ojačane osiromašenim uranom.
NJEMAČKI RADIO - RDW
1. I. 2001.
Komentar o sve češćim izvješćima u europskom tisku o oboljenjima
među vojnicima u mirovnim misijama na Balkanu. Iz emisije na
srpskom jeziku.
Krajem godine napokon je upućen i službeni zahtjev ministrima
obrane zemalja Europske unije da se pozabave zdravstvenim
teškoćama primijećenim kod pripadnika mirovnih snaga razmještenih
širom bivše Jugoslavije. Inicijativa da se pobliže razmotri
takozvani 'balkanski sindrom' potekla je od belgijskog resornog
ministra Andrea Flahoa i prvi je pokušaj da se europske članice
organizacije Sjevernoatlantskog saveza potaknu na ozbiljnije
razmišljanje o tajnovitim oboljenjima među vojnicima povratnicima
iz mirovnih misija na Balkanu.
U pismu Flahoa švedskom kolegi po službi Bjoernu fon Sidowu -
Švedska je upravo preuzela šestomjesečno predsjedavanje Europskom
unijom - to se izričito ne navodi, ali stručne analize nekih bolesti
koje su registrirane, sve češće se dovode u vezu s činjenicom da je
tijekom zračnih napadaja na Republiku Srpsku 1994. i 1995. i
tijekom bombardiranja Jugoslavije 1999. godine NATO koristio
projektile čije su bojne glave bile ojačane osiromašenim uranom.
Ostatci urana mogli bi, naime, biti uzročnici znatnoga pada
imuniteta kod osoba koje su boravile na terenu koji je prethodno bio
bombardiran. A to su, pored lokalnog stanovništva o kojem za sada
nitko ne brine, upravo pripadnici mirovnih snaga u Bosni i
Hercegovini i na Kosovu.
Belgijski ministar Flaho potvrdio je da mnoge europske zemlje već
potanko prate razvoj događaja i da bi mogle brže doći do rezultata
ukoliko bi surađivale. Odvojene ali opsežne studije među vojnicima
koji su boravili na Balkanu do sada su započele ili već provele
Belgija, Njemačka, Italija, Španjolska i Portugal. Ni u jednoj od
istraga koje uključuju detaljne preglede među vojnicima koji su se
vratili iz mirovnih misija ili su u njima trenutno angažirani,
nije, međutim, dokazana veza između oboljenja i eventualne
zagađenosti terena radioaktivnim zračenjem.
Ipak, broj smrtnih slučaja daje razloga za zabrinutost. Peterica
belgijskih, peterica talijanskih, jedan španjolski i jedan
portugalski vojnik za sada se u novinskim izvješćima vode kao
moguće žrtve radijacije izazvane osiromašenim uranom. Svi su umrli
od raka odnosno leukemije nakon angažmana u Bosni ili na Kosovu.
Tisak tvrdi da su još najmanje sedamnaestorica Talijana, četverica
Belgijanaca i jedan Španjolac teško oboljeli, dok su među nekima
pripadnicima mirovnih snaga zabilježene glavobolje i nesanica za
koje se ne zna čime su uzrokovani.
S druge strane, od do sada završenih 8.000 testova učinjenih među
ukupno 12.000 belgijskih mirotvoraca na Balkanu ni jedan nije
ukazao na eventualna radijacijom izazvana oboljenja, rečeno je u
Bruxellesu. Madrid je ispitao 32.000 svojih vojnika - u do sada
obrađenih 8.000 slučaja nisu primijećene anomalije, priopćeno je.
Slične reakcije, iako bez konkretnih podataka, stigle su i iz Rima.
Njemačka je provela opsežnu istragu u sektoru na Kosovu kojim
rukovodi Bundeswehr i, kako se naglašava u Berlinu, tragove
radioaktivnosti našla samo na poljanama kraj dva sela i na
ostatcima tri jugoslavenska tenka. Lisabon je sada u južnu srpsku
pokrajinu poslao svoje stručnjake i naredio pregled za 900 članova
svojih tamo stacioniranih postrojbi. Naizgled bezbrižni za sada su
samo Velika Britanija i Nizozemska. Tamo se, naime, i ne spominje
službeno mogućnost zbog opasnosti za zdravlje ne malog broja
vojnika ovih država.
A opasnosti su ipak realne. Oko 10.800 projektila tijekom zračnih
udara na bosanske Srbe i oko 31.000 projektila tijekom kosovskog
rata daju razloga zabrinutosti. Toliko ih je, naime, bilo s bojnim
glavama ojačanim obogaćenim uranom, a ispaljivali su ih američki
zrakoplovi. Radioaktivni materijal korišten je zbog veće
prodornosti prilikom udara o tvrde materijale, a Pentagon je u
ožujku ponovio tvrdnju da njegovi ostatci ne mogu bitnije ugroziti
zdravlje čovjeka. Nezavisni britanski stručnjaci, međutim, kažu da
samo jedna čestica fine prašine u koju se uran prilikom eksplozije
pretvara, može razoriti čitav imunološki sustav zbog čega bi samo
na Kosovu moglo umrijeti na tisuće ljudi.
Posebni odbor koji je imenovala Bijela kuća prije nekoliko dana
podnio je izvješće o brojnim slučajevima oboljenja, prije svega
manifestiranih u glavobolji i nesanici, od kojih pate američki
vojnici koji su sudjelovali u ratu protiv Iraka 1991. godine.
Odbacujući optužbe da bi pogoršano zdravstveno stanje ratnih
veterana moglo biti uzrokovano uporabom radioaktivnih projektila,
kemijskog oružja ili požarima nastalim prilikom bombardiranja
rafinerija nafte, odbor je ocijenio da je glavni krivac za
spomenute bolesti - stres kojem su ljudi u Zaljevskom ratu bili
izloženi.
(RDW)