FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US - 26. XII. VOICE OF AMERICA - O EUROPSKOJ UNIJI

US-EU-integracije-Politika us - 26. XII. voice of america - o europskoj uniji SJEDINJENE DRŽAVEVOA26. XII. 2002.Osvrt na 2002: Europska unija"Na redu je prilog o proširenje Europske unije. Europska unija najintegriranija je višedržavna regija na svijetu. Granice između zemalja otvorene su, postoji jedinstveno tržište i zajednička valuta. Hoće li Unija takva i ostati, hoće li uopće moći dobro funkcionirati, sada kada je na putu da primi nove članove iz Srednje, Istočne i Južne Europe? I kakvu će ulogu ta nova proširena Unija imati na svjetskom poprištu? Na ova pitanja za Glas Amerike odgovaraju europski stručnjaci.Europska je unija na raskrižju. "Vrijeme je da se prodube odnosi među članicama, reformiraju zajedničke ustanove, gospodarstva još bolje povežu, a na vanjskopolitičkom planu Unija bi trebala nastupati još jedinstvenije" ? rekao je nedavno njemački kancelar Gerhard Schroeder. Međutim, to je lakše reći no provesti. U Uniji postoje glede svih tih problema vrlo oprečna mišljenja, koje je često teško uskladiti, jer države članice imaju različite interese.Kako 'institucionalni hibrid' učiniti efikasnim? Analitičarka
SJEDINJENE DRŽAVE VOA 26. XII. 2002. Osvrt na 2002: Europska unija "Na redu je prilog o proširenje Europske unije. Europska unija najintegriranija je višedržavna regija na svijetu. Granice između zemalja otvorene su, postoji jedinstveno tržište i zajednička valuta. Hoće li Unija takva i ostati, hoće li uopće moći dobro funkcionirati, sada kada je na putu da primi nove članove iz Srednje, Istočne i Južne Europe? I kakvu će ulogu ta nova proširena Unija imati na svjetskom poprištu? Na ova pitanja za Glas Amerike odgovaraju europski stručnjaci. Europska je unija na raskrižju. "Vrijeme je da se prodube odnosi među članicama, reformiraju zajedničke ustanove, gospodarstva još bolje povežu, a na vanjskopolitičkom planu Unija bi trebala nastupati još jedinstvenije" ? rekao je nedavno njemački kancelar Gerhard Schroeder. Međutim, to je lakše reći no provesti. U Uniji postoje glede svih tih problema vrlo oprečna mišljenja, koje je često teško uskladiti, jer države članice imaju različite interese. Kako 'institucionalni hibrid' učiniti efikasnim? Analitičarka Kirsty Hughes, koja radi u bruxelleskom Centru za europsku politiku, kaže da je glavni nedostatak Unije taj što se radi o "institucionalnom hibridu". "Europska unija dijelom nalikuje Sjedinjenim Državama, ima zajedničko tržište, a i granice su većinom uklonjene. No s druge strane, Unija također podsjeća i na Ujedinjene narode, s obzirom na to da se radi o tijelu koje obuhvaća suverene države. Prema tome, ako imate takav hibrid - pola država, a pola međudržavno udruženje - onda se postavljaju pitanja efikasnog funkcioniranja, pogotovo kad se donose političke odluke." Tu je i integracija novih članica. One su usvojile paket europskih zakona - što je bio uvjet za članstvo ? ali sad te zakone treba i primijeniti. Steven Everts, znanstvenik koji radi u Centru za europske reforme u Londonu, sumnja da u novim članicama postoje upravni kapaciteti koji bi bili sposobni provesti već usvojeno, europsko zakonodavstvo: "Lakše je usvojiti zakon, nego ga provesti, pa tu postoji značajan upitnik. Također, upitnik se može postaviti i kada se spomene razina korupcije u Istočnoj Europi, koja je još uvijek viša nego što je to slučaj u užem sastavu Europske unije." Everts: Odlučivanje 25 članica - još teže Zbog toga gospodin Everts očekuje da će Europska unija, na ovom polju, u sljedećih nekoliko mjeseci učiniti na nove članice značajan pritisak. On se naime brine hoće li Europska unija, jednom kada bude imala 25 članica, biti sposobna efikasno donositi odluke. "Već je sad, sa 15 članica, vrlo teško usvajati razne zakone, primjerice kada je riječ o zaštiti okoliša ili vanjskoj politici ? recimo, kada je u pitanju zajednička politika prema Iraku. To je vrlo teško sa 15 članica, bit će još teže kada članica bude 25." Steven Everts smatra da Europa, na svjetskoj sceni, "mora početi govoriti jednim glasom", jer će jedino tako sačuvati svoj utjecaj. "Ukoliko želimo da Europa zaštiti vlastite vrijednosti, da nije samo privjesak Amerike, to će se postići jedino europskim zajedništvom", kaže ovaj stručnjak iz londonskog Centra za europsku reformu. Hughes: Europa nema drugog izbora Kirsty Hughes, znanstvenica koja radi u bruxelleskom Centru za proučavanje europske politike, kaže da postizanje jedinstva možda i neće biti tako teško, jer ? tvrdi ona ? "Europa drugog izbora i nema." "Pokušati odmah konkurirati Sjedinjenim Državama ? možda bi to bio prevelik iskorak. Međutim, prvi korak k ostvarivanju globalnog utjecaja sastoji se u činjenici da Unija predstavlja velik regionalni blok država. Koji su nam zadaci u regiji? Kakve ćemo odnose imati s Rusijom? Kakve s Ukrajinom? Kakva će biti naša politika na Srednjem istoku? Ili Sjevernoj Africi? Jer, Unija ? ako želi biti uspješna - ne smije biti poput neke zidom opasane tvrđave, ona se mora početi baviti problemima u svojem susjedstvu." A tih je pitanja čitav niz: recimo, mirovne misije na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, gdje Europska unija od Ujedinjenih naroda ove godine preuzima većinu obveza. Tu su i delikatni odnosi s Turskom, koja također želi postati članicom Europske unije, te niz aktualnih problema ? od kontrole useljavanja u države Unije, borba s organiziranim kriminalom te zaustavljanje šverca ljudima i narkoticima." Prilog Rogera Wilkisona

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙