NJ 24.XII.-FR-BALKAN

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 24. XII. 2002. Balkan "Pored Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, na Balkanu leže i Albanija, Slovenija, Makedonija, Bosna i Hercegovina i Grčka. Dok su se Grci poslije progona obrista izjasnili za stabilan demokratski ustav, neke druge zemlje još se bore s prošlošću i problemima koji iz nje proizlaze. Albanija je pod diktaturom Envera Hodže još u doba Hladnoga rata išla posebnim putom. Oslobođenje 1990. najprije je dovelo do kaosa koji su korumpirane vlade još pojačale. Lokalne izbore 2001. godine međunarodni su promatrači izbora ipak ocijenili prihvatljivima, iako izborni sustav općenito vapi za poboljšanjima. Najveća prijetnja demokraciji su siromaštvo i nezaposlenost. Slovenija je - i zbog svojega položaja 'iza' Hrvatske - ostala pošteđena ratova koji su pratili raspad Jugoslavije. Gospodarski napredak i stabilna demokracija male zemlje - jedva dva milijuna stanovnika - čine njezin prijam u EU neprijepornim. Bivša jugoslavenska republika Makedonija (FYROM) također je 1991. postala neovisnom, ali je time de facto naišla na velike probleme zbog grčkih prigovora u pogledu naziva nove države. Zbog straha od teritorijalnih zahtjeva prema grčkoj Makedoniji, Atena je proglasila trgovačku blokadu koja je ukinuta tek 1995. Zemlju je 2001. samo intervencija NATO-ovih postrojba spasila od građanskoga rata između srpskog većinskog stanovništva i albanske manjine. Naziv Bosna i Hercegovina obilježava najveće strahote u poslijeratnoj Europi i istodobno njezin najambiciozniji demokratski projekt. Poslije 1992. zemlja je doživjela građanski rat između Srba, Hrvata i Bošnjaka koji je donio neizrecive patnje stanovništvu. Daytonski sporazum iz 1995. i oko 60 tisuća NATO-ovih vojnika dokončali su rat. Istodobno je započeo pokušaj pomirbe neprijateljskih skupina stanovništva u zajedničkoj državi. Čini se da to polako uspijeva, iako je pothvat još uvijek upućen na zaštitu, u svakom slučaju nazočnost 18 tisuća NATO-ovih vojnika".