US - 26. XII. WASH.TIMES - BALKAN 2003.

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 26. XII. 2002. Analiza: Balkan 2003. "(...) Makedonsko je gospodarstvo u dronjcima. Najmanje četvrtina njenog stanovništva nalazi se ispod razine siromaštva. Nezaposlenost je na neizdrživih 31 posto. Trgovinski manjak od oko 800 milijuna dolara, iznosi 28 posto njenog slabog brutto domaćeg proizvoda. Makedonija uglavnom preživljava na milodarima, pomoći i zajmovima koje dijele već umorni donatori, multilateralne financijske ustanove i prijateljske zemlje. Sprema se potpisati još jedan standby aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom u veljači. To je stanje po cijeloj regiji. Makedonija nije nikakva usamljena iznimka, ona je bolno pravilo. Veličanstveni susreti, samozadovoljne konferencije i beskonačni skupovi između očajnih čelnika tog zaostalog kutka Europe ne uspijevaju prikriti beznadna predviđanja Ostarjela infrastruktura, štetni odljev mozgova, potkupljive i štetne birokracije, kleptokracije koje sve prožima, oživljena neprijateljstva, nedjelotvorne ustanove, loš odnos spram manjina i vladajući osjećaj fatalističke predaje - pojave su koje nadilaze granice. Međunarodni angažman u cijeloj regiji se smanjuje. Britanski, njemački i američki kontingenti NATO-a namjeravaju povući snage iz Bosne i s Kosova sljedeće godine. Pomoć izbjeglicama na Kosovu i u Hrvatskoj mogla bi prestati dolaziti stoga što je presušio novac u tu svrhu uplaćen Ujedinjenim narodima. I Srbija i Crna Gora su pretrpjele neuspješne predsjedničke izbore. Razočaranje ismijavanim politikama i omraženim političarima razvidno je iz krajnje niskog odziva ne nedavne izbore. Dok Jugoslavija opet klizi u ustavnu krizu - napetosti rastu. Nova unija Srbije i Crne Gore recept je za nestabilnost i stalne razdore. Umrtvljeno gospodarstvo nije od pomoći, industrijska proizvodnja u Jugoslaviji je porasla za neprimjetnih 2,5 posto od izrazito niske osnove. Političke i gospodarske transformacije vjerojatno će zastati u Jugoslaviji dok se nacionalizam ponovno potvrđuje a reformska strana raspada. Bez obzira na svečane obostrane izjave o miru i napretku, napetosti između susjednih država, poglavito Hrvatske i Bosne i Hercegovine, rasplamsat će se. Unatoč određenom dinamizmu privatnog sektora i privida zakona i reda, kosovska stopa nezaposlenosti je 57 posto i više od polovice njegovih siromašnih stanovnika preživljava ispod razine siromaštva. Status Kosova nije riješen i ni uz manju međunarodnu ulogu ono ne uspijeva privući veliki priljev stranih ulaganja potrebnih da se održe njegove osnovne službe i rudnici. Ono je prava bačva baruta pored Makedonije u krhkoj ravnoteži. Bosanci svih oznaka se isto tako ponovno naoružavaju. Zemlja je postala središtem krijumčarenja ljudi, nezakonite trgovine oružjem, krijumčarenja robama pa i gorih stvari. MMF, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj trude se koliko mogu oživjeti njezino zamrlo gospodarstvo, ali za sada s malo uspjeha. Očekuje se da će samo Svjetska banka uložitit 102 milijuna dolara u bolesno gospodarstvo. Nestašica stranih ulaganja i smanjenje strane pomoći ostavljaju klimavu zemlju izloženu visokom platnom deficitu. Albanci su zaposleni uređivanjem svojih ruševnih kuća. Carinska je služba obnovljena u suradnji sa zainteresiranim susjedima poput Italije. Prometna infrastruktura će povezati Albaniju s Grčkom, Bugarskom, Makedonijom pa čak i Jugoslavijom. Albanski sustav nadzora zračnog prostora bit će osuvremenjen sljedeće godine. No prevelik proračunski manjak od sedam posto BDP-a veže ruke vladi. Doista, infrastrukturni projekti predstavljaju veliku nadu Balkana. Prometni koridori će prošarati regiju i povezati Bugarsku s Makedonijom, Grčkom, Albanijom, Jugoslavijom i Mađarskom. Balkanska mreža za prijenos struje je u nastanku i čak bi mogla riješiti kronične nestašice u zemljama kao što je Albanija. Dakle, nije sve crno", piše Sam Vaknin u prvom dijelu analize koju nastavlja u sutrašnjem broju.