POSLOVNI PREGLED BROJ 295

POSLOVNI PREGLED broj 295 21. - 27. prosinca 2002. SADRŽAJ: LINIĆ I CRKVENAC O NOVOM STAND-BY ARANŽMANU S MMF-OM CRKVENAC OPTIMISTIČNO O OČEKIVANJIMA U 2003. GODINI 2003. ĆE U HRVATSKOJ BITI JOŠ JEDNA DOBRA TURISTIČKA GODINA DRUGI SASTANAK VLADINE RADNE SKUPINE ZA ČLANSTVO U EU OTVOREN NACIONALNI CA CENTAR RIJEČKA BANKA SMANJUJE KAMATE NA STAMBENE I GOTOVINSKE KREDITE NA NOVOUREĐENOJ BENZINSKOJ POSTAJI KUPOVINA I PUTEM MOBITELA U GODINU I POL DANA HT PRODAO 15 TISUĆA PAKETA "HOĆU INTERNET" ZVIJEZDA ZAINTERESIRANA ZA KUPNJU TVORNICE ULJA ČEPIN COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D. DOBILA CERTIFIKAT ISO 9001:2000 IZVOZ KONČARA U PRVIH DESET MJESECI PORASTAO ČETIRI POSTO 2002. ZA BRODOSPLIT JE BILA PUNA TEŠKOĆA, ALI ZAUSTAVLJENI GUBITCI SPLITSKA ŽELJEZARA DOBILA STRUJU PROMET RIJEČKE LUKE 2002. NA RAZINI PROŠLOGODIŠNJEG PLOČANSKA LUKA USPJEŠNO ZAVRŠILA POSLOVNU GODINU KROZ DUBROVAČKU ZRAČNU LUKU PROŠLO U 2002. GOTOVO 500.000 PUTNIKA BOXMARK GRADI TVORNICU U SLOBODNOJ ZONI VARAŽDIN MOŽDA U PROLJEĆE NUŽNO RASPISIVANJE NOVOG NATJEČAJA ZA PRODAJU ČAZMATRANSA POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA ZA KUPNJU SLOBODNE DALMACIJE NOVI VLASNICI I RADNICI "EUROVOĆA" BLOKIRALI IZLAZ IZ TVORNICE U BEOGRADU POTPISAN UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI RH I SRJ UPRAVA PLIVE NE ŽELI POTPISATI SOCIJALNI SPORAZUM ZA RADNIKE ADRIA SERVISA POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA LURU RADNICI ŽELJEZARE SISAK DOBILI MINIMALAC HUS TRAŽI DA DRŽAVA ZADRŽI KONTROLNI PAKET SISAČKE ŽELJEZARE SINDIKAT TRGOVINE: RADNICI BILLE NISU DOBILI BOŽIĆNICU SPLITSKI HUP O 2002. I OČEKIVANJIMA OD 2003. 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA LINIĆ I CRKVENAC O NOVOM STAND-BY ARANŽMANU S MMF-OM Strani su analitičari pozitivno ocijenili dogovoreni stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a, ističući da je on usmjeren fiskalnoj konsolidaciji i održavanju povjerenja stranih ulagača u Hrvatsku, a njihova je najvažnija poruka da se može očekivati skoro poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske. Naglasili su to u ponedjeljak potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac na konferenciji za novinare o novom stand-by aranžmanu s MMF-om. Linić ističe da je novi aranžman s MMF-om potvrda Vladine politike za iduću godinu, kojom se želi poručiti da će Vlada u zadnjoj godini svog mandata biti odgovorna u provođenju svog programa. Vlada neće rasipanjem proračunskog novca kupovati birače te novoj vlasti ostaviti insolventnu državu, kao što je to dočekalo ovu Vladu 2000. godine, poručio je Linić. Kao glavne okosnice pregovora s MMF-om čelnici Vlade ističu smanjenje proračunskog deficita, te smanjenje deficita opće države na 5 posto BDP-a, zaustavljanje daljnjeg zaduživanja. Postignuti sporazum, ističe Linić, stoga ne donosi nikakvu značajniju novinu u odnosu na dosadašnje sporazume i reformska rješenja ove Vlade, naglasio je Linić. Stabiliziranje udjela zaduženja u BDP-u jedan je od glavnih ciljeva novog stand-by aranžmana, a prema riječima ministra Crkvenca udio novog zaduživanja u hrvatskom BDP-u iduće će godine biti dvostruko manji nego u 2002. Crkvenac je na prigovore da je Vlada prezadužila i rasprodala državu, ponovio kako je povećanje ukupnih dugovanja države unazad dvije godine za 22 milijarde kuna (1999. dugovanje je bilo 46, a ove godine 68 milijardi kuna) bilo namijenjeno ponajprije sređivanju situacije u gospodarstvu. Naime, taj je prirast utrošen za podmirenje dugovanja države prema gospodarstvu, sanaciju brodogradnje, poljoprivrede i PIK-ova, zatim isplatu osiguranje štednje građanima u propalim bankama, sređivanje zdravstvenog i mirovinskog sustava, i sl., rekao je Crkvenac. CRKVENAC OPTIMISTIČNO O OČEKIVANJIMA U 2003. GODINI Iduća bi godina Hrvatskoj trebala donijeti gospodarski rast od oko 5 posto, rast zapošljavanja, povećanje životnog standarda, veću perspektivu za mlade, visoku likvidnost i države i gospodarstva, daljnje stabiliziranje financijskog sustava te dovoljno kapitala za nove projekte. Očekuje nas i daljnje povećanje deviznih rezervi, kao i novi investicijski zamah, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare ministar financija Mate Crkvenac. Ministar financija opetuje kako će Vlada u idućoj godini posebnu pozornost posvetiti izvozu. Tako se u Ministarstvu financija upravo pripremaju i porezne stimulacije za istraživanje i razvoj te kreiranje novih proizvoda u poduzećima, dok će se kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) osnažiti poticanje i izvoza i proizvodnje, kao i kreiranja novih proizvoda. Dodatni poticaj trebale bi dati i državne agencije, a Vlada će posebno podupirati i tvrtke koje žele postati značajniji "regionalni igrači". Iduća godina, u kojoj bi trebao na snagu stupiti novi stand-by aranžman s MMF-om, trebala bi doprinijeti i ostvarivanju nekih od glavnih ciljeva tog aranžmana - zaustavljanja rasta proračunskog i deficita opće države, kao i daljnjeg zaduživanja države. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić rekao je da taj sporazum potvrđuje politiku Vlade, od koje se neće odustati niti u predizbornoj godini. Vlada neće rasipanjem proračunskog novca kupovati birače te novoj vlasti ostaviti insolventnu državu, kao što je to dočekalo ovu Vladu 2000. godine, poručio je Linić. Komentirajući zaduživanje države, potpredsjednik Vlade je rekao kako je evidentno da većina novih dugova ipak neće pasti na teret poreznih obveznika. Riječ je o zaduživanju za investiranje u ekonomične projekte, poput gradnje autocesta, koji će se isplaćivati iz vlastitih prihoda. Rekao je i kako je poruka Vlade glede povećanja plaća u državnoj upravi u idućoj godini jasna - povećanje će biti moguće samo kroz isplatu regresa, dakle jednokratno, te kroz promjene koje donosi novi Zakon o porezu na dohodak. Ono što se nekima čini kao povećanje plaća zapravo su korekcije u nekim sektorima, kao što je to slučaj s plaćama u osnovnom i srednjem školstvu. 2003. ĆE U HRVATSKOJ BITI JOŠ JEDNA DOBRA TURISTIČKA GODINA Godina 2002. za hrvatski je turizam bila značajna ne samo po porastu broja turista i unaprjeđenju kvalitete ponude nego i u promjeni imagea na inozemnim tržištima po kojemu se Hrvatska sve češće određuje poželjnom destinacijom za odmor te se i u idućoj 2003., unatoč predviđanjima da će biti teška za mnoge turističke zemlje svijeta, u Hrvatskoj može očekivati još jedna dobra turistička godina. U takvoj su se ocjeni složili ministrica turizma Pave Župan Rusković i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić na godišnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma. Ministrica je iznijela i da u idućoj godini Ministarstvo turizma ima na raspolaganju nešto više proračunskih sredstava nego u ovoj te da će sa ukupno planiranih 262,4 milijuna kuna, uz ostalo, uspjeti konačno riješiti i sve zaostale dugove za subvencije spram touroperatera. Subvencioniranje organiziranog turističkog prometa nastavit će se i u 2003., sa ukupnih 110 milijuna kuna (oko 2 milijuna kuna više nego u ovoj godini) jer, kako je kazala, to značajno produžuje sezonu. Dio sredstava, oko 80 milijuna kuna, namijenjen je subvencioniranju bankarskih kamata za kredite iz ove godine pokrenutog programa "Poticaj za uspjeh", koji će, kazala je, u 2003. potpuno zaživjeti. Do sada je u taj program uključeno šest banaka, zaprimljeno je oko 120 kreditnih zahtjeva, a odobreno je sedam kredita. Za bolje provođenje toga programa za 2003. Župan Rusković najavila je i ustroj nove Uprave u Ministarstvu turizma, za što su već osigurana sredstva kao i otvaranje Info centra u zgradi Ministarstva u zagrebačkoj Ulici grada Vukovara. Uz taj, nastavit će se i sa kreditiranjem turističke djelatnosti u suradnji sa Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo, u sklopu kojega je ove godine odobreno 280 zahtjeva, ukupne vrijednosti od 397,6 milijuna kuna. Kao značajniji projekt Ministarstva turizma za 2003. ministrica je izdvojila i program Razvoja zimsko-planinskog turizma Hrvatske kojim će biti obuhvaćeno 25 lokaliteta, od kojih je za osam već završena studija te za njih počinje "potraga" za investitorima. Osvrnuvši se na privatizaciju turističkih tvrtki Župan Rusković je kazala da je putem natječaja ove godine nove vlasnike dobilo četiri takve tvrtke te da je u državnom portfelju ostalo još 35 turističkih društava, ukupno procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna eura. DRUGI SASTANAK VLADINE RADNE SKUPINE ZA ČLANSTVO U EU Radna skupina Vlade Republike Hrvatske za pripremu zahtjeva za članstvo RH u Europskoj uniji održala je u utorak, pod supredsjedanjem ministra za europske integracije Nevena Mimice i ministra vanjskih poslova Tonina Picule, svoj drugi sastanak, priopćeno je iz Ministarstva za europske integracije. Na sastanku su dogovoreni daljnji koraci u pripremi zahtjeva za članstvo i njegovih priloga, među kojima će biti i nedavno konsenzusom usvojena Rezolucija HS o pridruživanju RH Europskoj uniji. Kako je priopćeno, razmotren je i napredak u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s naglaskom na ubrzanje reformskog procesa, predstojeće aktivnosti u odnosima RH i EU, kao i potreba kontinuiranog i koordiniranog lobiranja uoči i nakon predaje zahtjeva za članstvo. Zaključena je potreba daljnjeg jačanja aktivnosti u pripremi zahtjeva za članstvo RH u EU, kako bi se on mogao predati od kraja veljače sukladno rezoluciji Hrvatskog sabora. OTVOREN NACIONALNI CA CENTAR Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić otvorio je u utorak Nacionalni Certification Authority (CA) centar - središnji certifikacijski autoritet infrastrukture javnih ključeva, za koji će Financijska agencija FINA na temelju ugovora s Ministarstvom gospodarstva obavljati usluge vođenja sustava, tehničku podršku, te praćenje životnog vijeka certifikata. Ministarstvo gospodarstva nadležno je za vođenje registra kvalificiranih ovjerovitelja i izdavanje dozvola za rad davateljima usluga kvalificiranih ovjeroviteljima. Nacionalni CA je krovni ovjerovitelj, odnosno tijelo koje na razini države izdaje dopuštenje drugim poslovnim subjektima ili tijelima državne uprave da izdaju certifikate. Ministar Jurčić kazao je da je taj projekt novi pristup u realizaciji državne uprave kojim se za nove poslove ne povećava broj zaposlenih, već se koriste postojeći resursi. Smatra da je riječ o sustavu za 21. stoljeće i platformi za brzu i sigurnu izmjenu informacija. Tim je činom Hrvatska započela sa sustavom zaštite u elektroničkoj komunikaciji u e-businessu, kazao je, dodajući da bi se u lipnju ili srpnju pred saborskim zastupnicima mogao naći i Zakon o elektroničkom trgovanju (e- commerce), što bio početka institucionalnog uređenja te oblasti. Zamjenik premijera Goran Granić podsjetio je da je to jedan od oko 80-ak projekata na kojima se trenutno radi u Vladi i ministarstvima, a u kojima se FINA potvrdila kao glavni koordinator. Ocijenio je da je riječ o važnom projektu koji Hrvatsku uvodi u novi svijet poslovanja i pružanja financijskih usluga koji će u budućnosti biti dominantan. 2 BANKARSTVO I FINANCIJE RIJEČKA BANKA SMANJUJE KAMATE NA STAMBENE I GOTOVINSKE KREDITE Riječka banka će od 1. siječnja 2003. smanjiti kamatne stope na stambene kredite, a to smanjenje primijenit će i na ranije odobrene stambene kredite. Godišnja kamata na sve stambene zajmove s fiksnom kamatnom stopom iznosit će 8,2 posto, a za stambene zajmove odobrene uz promjenjivu kamatnu stopu 7,9 posto, priopćeno je iz Riječke banke. Od ponedjeljka Riječka banka odobrava gotovinske zajmove s rokom otplate od šest godina do 15.000 eura, s kamatnom stopom od 9,5 posto umjesto dosadašnjih 10,75 posto. Istu kamatnu stopu, od 9,5 posto, Riječka banka primjenjuje i na gotovinske zajmove uz prijenos prava vlasništva ili hipoteku na nekretninama do 25.000 eura. 3. TVRTKE NA NOVOUREĐENOJ BENZINSKOJ POSTAJI KUPOVINA I PUTEM MOBITELA Hrvatska naftna kompanija INA otvorila je u utorak rekonstruiranu benzinsku postaju u Miramarskoj ulici u Zagrebu, prvu benzinsku postaju na kojoj se gorivo može kupovati mobilnim telefonom. U obnovu benzinske postaje u Miramarskoj uloženo je oko 4,7 milijuna kuna, a otvorili su je zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić i predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević. Radovi na obnovi jedne od najstarijih postaja u Zagrebu započeli su sredinom kolovoza, a u četiri mjeseca gotovo je izgrađen potpuno novi objekt, na većoj površini i sa novim spremnicima. Novost je benzinske postaje Miramarska mogućnost kupovine goriva mobitelima, što je, ističu čelnici Ine, prvi sustav takve vrste u komercijalnom pogonu na benzinskim postajama u Europi. Gorivo će putem mobitela u pripremnom razdoblju moći kupiti korisnici INA-Kartice, a bit će omogućeno i za korisnike CRONET i VIP-NET mreže. Na postaji je postavljena posebna oprema koja omogućuje takvu kupovinu, a riječ je o uređaju sa touch-screenom (ekranom kojim se upravlja dodirom), kao i termičkim printerom za potvrde i račune. Tako će se plaćanje goriva moći obaviti samostalno, bez pristupanja blagajni u prodajnom prostoru, a bit će moguća i u vrijeme kada na postajama nema radnika. U Ini ističu da će za vrijeme pilot programa plaćanje mobitelom biti moguće samo s INA-Karticom, a predviđaju da bi uskoro bilo moguće i uporabom kreditnih i debitnih kartica. U GODINU I POL DANA HT PRODAO 15 TISUĆA PAKETA "HOĆU INTERNET" Hrvatski telekom (HT) u proteklih je godinu i pol dana prodao ukupno 15 tisuća paketa "Hoću Internet" koji osim računala sadržava i printer u boji te pretplatu za Internet. Rečeno je to u ponedjeljak na otvaranju novog, 14 po redu, prodajnog centra HT-a u Zagrebu, veličine 200 četvornih metara. ZVIJEZDA ZAINTERESIRANA ZA KUPNJU TVORNICE ULJA ČEPIN Tvornica ulja Zvijezda, iz sastava koncerna Agrokor, zainteresirana je za uljaru u Čepinu te je u tom smislu uputila i pismo namjere Hrvatskom fondu za privatizaciju za kupnju te tvrtke, potvrdili su iz koncerna Agrokor. Naime, kako je financijska konsolidacija kombinata završila, a očekuje se i početak privatizacije IPK Osijek, u čijem se sastavu nalazi čepinska Tvornica ulja, sve je veća mogućnost njezino spajanje sa Zvijezdom. Prema modelu koji je prihvatila hrvatska Vlada, IPK Osijek će se prodavati u dijelovima te je ponuda Zvijezde logičan korak budući je Tvornica ulja Čepin jedan od profitabilnijih dijelova IPK. Kako se očekuje da bi prodaja natječaja za prodaju IPK Osijek uskoro mogla biti objavljena, u Zvijezdi su već poslali pismo namjere kako bi pokazali svoj interes za povezivanjem. Tvornica u Čepinu i sadašnjim se kapacitetima naslanja na Zvijezdine potrebe za preradom sirovine (izuzev soje) te za Zvijezdu tvornica u Čepinu već prerađuje suncokret i repicu. No, kada Zvijezda zatvori svoju tvornicu u Branimirovoj ulici, tvornica u Čepinu prerađivat će njezine kompletne sirovinske potrebe. Ujedinjavanje dviju tvornica, smatraju analitičari, logičan je korak kojim bi se stvorila snažna kompanija koja bi mogla postati i lider u regiji. COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA D.D. DOBILA CERTIFIKAT ISO 9001:2000 Tvrtka Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d. dobila je ISO 9001:2000 certifikat kvalitete za proizvodnju bezalkoholnih pića u obje svoje punionice - u Zagrebu i u Solinu. Glavni direktor tvrtke Bruno Filipi ističe kako je vrhunska kvaliteta proizvoda i usluga prioritet u radu te Coca-Colino strateško opredjeljenje. Tvrtka Coca-Cola Beverages Hrvatska, koja zapošljava 750 ljudi, vodeći je proizvođač gaziranih bezalkoholnih napitaka i voćnih sokova. IZVOZ KONČARA U PRVIH DESET MJESECI PORASTAO ČETIRI POSTO Izvoz roba i usluga koncerna Končar u prvih deset ovogodišnjih mjeseci dosegnuo je 489,4 milijuna kuna, što je porast od gotovo četiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavili su iz te tvrtke. Koncern Končar ostvario je izvoz u više od četrdeset zemalja, ali je u 7 zemalja realizirano 55 posto ukupnog izvoza u ovoj godini. Tako se 80 posto izvoza odnosi na europska tržišta, dok je preostali dio usmjeren na afričke zemlje (Nigeriju), Sjevernu Ameriku (SAD) i Bliski istok (Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija). Najvažnija pojedinačna tržišta su Bosna i Hercegovina u koju je izvezeno roba i usluga za 79 milijuna kuna, Slovenija (55 milijuna kuna), Njemačka (32 milijuna kuna), Jugoslavija (30 milijuna kuna), Nigerija (27 milijuna kuna), Makedonija (25 milijuna kuna) i Saudijska Arabija (24 milijuna kuna). Najveći izvoznik unutar koncerna Končar je Društvo Distributivni i specijalni transformatori. 2002. ZA BRODOSPLIT JE BILA PUNA TEŠKOĆA, ALI ZAUSTAVLJENI GUBITCI Predsjednik Uprave Brodosplita Predrag Čudina u ponedjeljak je na konferenciji za novinare kazao da je 2002. za Brodosplit bila puna teškoća, no da je zaustavljeno stvaranje novih gubitaka, čemu su pridonijele Vladine mjere. To je godina u kojoj je promijenjena stara uprava, imenovana prijelazna i nakon nje nova uprava, rekao je Čudina, istaknuvši da su Vladine mjere znatno olakšale položaj Brodosplita, osobito jamstvo za 57 milijuna dolara izdano prije 15 dana. To nam znatno olakšava rad te će 2003. biti mirnija i manje stresna, dodao je. Govoreći o otpuštanju radnika, podsjetio je da su izrađeni programi otpuštanja oko 400 radnika isključivo iz administracije, odakle je ove godine već otišlo 60 radnika s otpremninom. U prošle dvije godine primljeno je oko 500 radnika raznih proizvodnih struka ili iz prekvalifikacija. Na novinarski upit Čudina je odgovorio da će tanker za grčkog brodovlasnika, porinuće kojeg prvi put nije uspjelo, biti porinut 30. prosinca. Kazao je kako još nema konkretnih rezultata analize o uzrocima neuspjela porinuća te da je mast na saonicama s kojih je brod morao skliznuti u more bila na granici uporabivosti. Nema ni govora o diverziji, kako se pričalo, a nije nađen ni ikakav trag o nekim lošim namjerama ili postupcima u pripremi broda za porinuće, dodao je Čudina. SPLITSKA ŽELJEZARA DOBILA STRUJU Željezara "Split" u Kaštel Sućurcu nakon pet dana u ponedjeljak je dobila struju i sutra će nastaviti redovitu proizvodnju. Hrvatska je elektroprivreda isključila Željezaru iz elektroenergetskog sustava zbog više od sedam milijuna kuna duga. Željezara platila je HEP-u 1,1 milijun kuna za struju potrošenu u listopadu i studenome ove godine, a za stari dug od šest milijuna kuna dogovoren je reprogram i Željezara će ga podmirivati obročno. Obnovljena i osuvremenjena tvornica počela je rad u rujnu i od tada posluje vrlo dobro, a njezina čeličana i ljevaonica proizvedu 200 tona gotovih proizvoda koji se pretežito izvoze. Predsjednik Uprave Pero Antunović kaže da će štete zbog prekida proizvodnje tek biti utvrđene. PROMET RIJEČKE LUKE 2002. NA RAZINI PROŠLOGODIŠNJEG Promet riječke Luke 2002. vjerojatno će biti na razini prošlogodišnjega, oko 2,9 milijuna tona prekrcana tereta, doznaje se od glasnogovornice Luke Sonje Tešić. Tešić je za Hinu kazala da još nisu obrađeni podatci o poslovanju Luke u prosincu ove godine te da stoga točna količina tereta prekrcana 2002. još nije poznata. Na blagdanskom primanju za poslovne partnere predsjednik Uprave Denis Vukorepa istaknuo je da je u prošlih šest mjeseci poslovanje Luke stabilizirano. Tehnološka modernizacija luke se nastavlja, a uskoro se očekuje i više tereta iz Češke, Slovačke i Austrije, istaknuo je. PLOČANSKA LUKA USPJEŠNO ZAVRŠILA POSLOVNU GODINU Pločanska luke ovu poslovnu godinu završava uspješno, a prekrcavši 1.030.000 tona tereta ostvarila je 20 posto veći promet nego prošle godine, izvijestili su generalni direktor Luke Ploče Ivan Pavlović i ravnatelj lučke uprave Srećko Erak na primanju za poslovne partnere, predstavnike grada Ploča te lučko i pomorsko gospodarstvo. Time je ta druga po veličini hrvatska luka prvi put od osamostaljenja hrvatske države ostvarila više od milijun tona prekrcane robe. Od velikog je značenja ove godine bio i nastavak obnove lučke infrastrukture, a posebice produbljavanje lučke obale i ponovna mogućnost prihvaćanja velikih brodova. No, na financijski rezultat pločanske luke, unatoč dobrom poslovanju i prometu, nepovoljno će utjecati tečaj američkog dolara, a ta okolnost nepovoljno će utjecati i u idućoj godini, istaknulo je vodstvo pločanske luke. KROZ DUBROVAČKU ZRAČNU LUKU PROŠLO U 2002. GOTOVO 500.000 PUTNIKA Od siječnja do kraja studenoga ove godine, kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo je nešto manje od pola milijuna putnika, od čega je tri četvrtine bilo u međunarodnom prometu, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare direktor Zračne luke Tonči Peović. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, promet je povećan 9,3 posto, naglasio je Peović. BOXMARK GRADI TVORNICU U SLOBODNOJ ZONI VARAŽDIN MOŽDA U PROLJEĆE U slobodnoj zoni Varaždin u proljeće iduće godine mogla bi započeti izgradnja tvornice za proizvodnju kože i proizvoda od kože poznate tvrtke Boxmark, a cijela investicija vrijedna ukupno oko 25 milijuna eura, rečeno je u ponedjeljak na prezentaciji. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ocijenio je tom prigodom kako je riječ o jednoj od većih investicija u slobodne zone u Hrvatskoj, koja će zaposliti 1.500 osoba. Osim toga, kazao je, donijet će proizvodnju na najvišem tehnološkom nivou kako se ti proizvodi rade u svijetu. Podsjetio je da je Ministarstvo gospodarstva ulaganja u slobodne zone poduprlo raznim mjerama, poput promjene Zakona o poticanju ulaganja, te Zakona o slobodnim zonama i slobodnim skladištima. Te aktivnosti poticat ćemo i logistički kroz Ministarstvo, a još više financiranjem kroz Fond za razvitak i zapošljavanje i Fond za regionalni razvoj, kazao je. Očekuje se da bi na proljeće bila izdana građevinska dozvola, a proizvodnja bi mogla eventualno početi krajem 2003 ili početkom 2004. Cijeli projekt trebao bi biti gotov do kraja 2006. Osim tog projekta u Varaždinskoj županiji razgovaraju s četiri-pet tvrtki o izravnim ulaganjima u Slobodnu zonu Varaždin, teškim između 50 i 60 milijuna eura. Tvrtka Boxmark izrađuje kožne presvlake za automobile prestižnih imena te industrije, poput BMW-a, Porschea, Audija i drugih, ali i za avione, čamce, a izrađuju i namještaj. Radi u privremenom pogonu u varaždinskom Varteksu, koji trenutno zapošljava oko 500 radnika. Tvornica bi se trebala prostirati na 100 tisuća prostornih metara, a ulaganja Boxmarka se procjenjuju na 120 milijuna kuna za kožaru, 20 do 30 milijuna kuna u pogone za šivanje i rezanje, te 12 milijuna kuna u pogon za proizvodnju dijelova. Proradi li tvornica kako je planirano, očekuje prihod od 850 milijuna kuna. Time se bi se broj zaposlenih u Varaždinskoj županiji povećao 3,4 posto, a državi bi donijela devet milijuna kuna doprinosa za mirovinsko, 7,6 milijuna kuna za zdravstveno osiguranje, i godišnjeg poreza na dohodak od tri milijuna kuna. Varaždinski čelnici gospodarskih udruga i županijskih, te gradskih vlasti kazali su da su njihove komunalne tvrtke dosad uložile u komunalnu infrastrukturu za taj projekt osam milijuna kuna, a predračun troškova komunalne infrastrukture ukupno iznosi 21,1 milijun kuna. NUŽNO RASPISIVANJE NOVOG NATJEČAJA ZA PRODAJU ČAZMATRANSA Ministarstvo financija predložit će raspisivanje novog natječaja za prodaju Čazmatransa kako bi se pronašao novi vlasnik koji će provesti modernizaciju tvrtke, a ne da ta tvrtka ovisi o Stečajnom sudu i tri suca, kazao je pomoćnik ministra financija Velimir Rajković, koji je ujedno i na čelu Odbora vjerovnika. Naime, pojasnio je Rajković, to je jedno od rješenja za spas poduzeća čiji je stečaj pokrenut prije 14 mjeseci, a tijekom kojih nije došlo do poboljšanja poslovanja. Stečaj u Čazmatransu pokrenut je upravo na prijedlog Ministarstva financija, a radi neplaćanja poreza i doprinosa. Toga dana poduzeće je imalo blokiran žiro račun na iznos od 335 milijuna kuna,a njegova je blokada trajala neprekidno od 23. prosinca 1997. godine. Nakon drugog ročišta, utvrđene su nesporne tražbine vjerovnika u visini od 446 milijuna kuna, što je 2,6 puta više od imovine poduzeća te 1,8 posto više od prihoda poduzeća. Predstavnik Ministarstva financija, kao predsjednik Odbora vjerovnika, drugi vjerovnici i bivša stečajna upraviteljica složili su se kako su za saniranje Čazmatransa potrebne investicije u vozni park, restrukturiranje i modernizacija tvrtke te je odlučeno putem natječaja pronaći novog vlasnika. Na natječaj se javila slovenska tvrtka Viator-Vektor koja 75 posto svojih prihoda ostvaruje na europskom tržištu. Ta je tvrtka dala jedinu pravu ponudu koja je zadovoljila uvjete natječaja (zadržati sve radnike u narednih pet godina, investirati u novu opremu), no Stečajno vijeće Trgovačkog suda u Bjelovaru bez ikakvog je pravnog osnova i obrazloženja, smatra Rajković, odbilo ponudu Viator-Vektora. Financijski položaj i tržišna pozicija Čazmatransa iz dana u dan je sve gora, ne investira se niti se obnavlja vozni park, a imovina se rasprodaje, upozorava Rajković. Stoga je po njegovom mišljenju jedino preostalo raspisati novi natječaj, kojim će se pronaći novi vlasnik. POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA ZA KUPNJU SLOBODNE DALMACIJE Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), sukladno Zakonu o privatizaciji i Zaključku Vlade, u ponedjeljak je u dnevnom tisku objavio poziv za prikupljanje interesa za kupnjom 52,09 posto dionica Slobodne Dalmacije dd Split. U pozivu se navodi kako je na prodaju ponuđeno 368.821 dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna (ukupno 36,8 milijuna kuna) iz portfelja HFP-a i DAB-a, te da je ukupan temeljni kapital tvrtke 70,79 milijuna kuna. Od potencijalnih interesenata, država očekuje i dodatno investiranje u društvo od najmanje 50 milijuna kuna, s točno navedenom dinamikom i rokovima. Ujedno će se, kako stoji u pozivu, posebno cijeniti spremnost da dodatno ulaganja bude provedeno kroz četiri bitna segmenta - projekt integriranoga izdavačkoga medijskog sustava, projekt sustava tiskovne forme za novine i komercijalne proizvode, projekt rotacijskog novinskog postrojenja za tisak novina i komercijalnih proizvoda te projekt integriranog sustava za otpremu novina i komercijalnih proizvoda. Cijenit će se posebno i spremnost ponuditelja da očuva produktivna radna mjesta i/ili da ponudi mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Slobodna Dalmacija, kako navodi HFP, ima 724 zaposlena. Rok za podnošenje ponuda sa iskazom interesa je 20. siječnja 2003. do 14 sati. NOVI VLASNICI I RADNICI "EUROVOĆA" BLOKIRALI IZLAZ IZ TVORNICE Vlasnici Zadruge "Eurovoće" koji su na javnom natječaju kupili orahovičku tvrtku u stečaju "Klariko-voće" potpomognuti bivšim zaposlenicima i građanima nastavili su u četvrtak sprječavati da iz tvorničkoga kruga izađu kamioni kojima bivši vlasnik Andrija Klarić izvozi svoji imovinu. Novi vlasnici tvornice tvrde da tako žele spriječiti da osim gotovih proizvoda sa skladišta, koji su njegovo vlasništvo, Klarić iz tvornice izveze i strojeve. Od 5. prosinca kada je novoosnovana orahovička zadruga Eurovoće za 1,3 milijuna eura kupila tvornicu Klariko-voće, stotinjak kamiona je iz tvorničkoga kruga izvozilo Klarićevu imovinu bez nadzora. Prije desetak dana novi su vlasnici, kako kažu, dobili obavijest da osim gotovih proizvoda Klarić, koji je tvornicu u stečaju imao samo u zakupu, pokušava izvesti i strojeve. Stoga su od Badnjaka blokirali izlaz iz tvornice i unajmili zaštitare sa zadaćom da pregledavaju kamione. Slučaj je prijavljen policiji, kojoj se pismom obratio i stečajni upravitelj koji je zabranio da se iz tvornice iznose strojevi, jer će oni biti na raspolaganju tek nakon primopredaje. Rok da novi vlasnici plate tvornicu je 5. siječnja 2003. Direktorica "Klariko-voća" Danica Jović je porekla da se transportom tijekom blagdana pokušava nešto sakriti. Rekla je kako su prinuđeni sada voziti jer je sada potražnja za njihovim proizvodima najveća. "To nam je sad onemogućeno i to je jedini problem. Mi ne želimo spriječiti nove vlasnike da preuzmu tvornicu", kazala je direktorica Jović. "Ni nama ne odgovara takvo stanje, blagdani su, i mi bismo kući, a i zaštitari nas koštaju, no ne možemo dopustiti da se iz tvornice izveze nešto što ne pripada Klariću", izjavio je upravitelj Zadruge Eurovoće, Željko Jurkin. Dodao je kako da bi se dopuštenjem pregleda kamiona prekinula ta napeta situacija. 4. MEĐUNARODNA SURADNJA U BEOGRADU POTPISAN UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI RH I SRJ Hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i potpredsjednik jugoslavenske Vlade Miroljub Labus u ponedjeljak su u Beogradu potpisali ugovor o slobodnoj trgovini između SR Jugoslavije i Republike Hrvatske. "To je važan korak u normalizaciji odnosa naše dvije zemlje", kazao je nakon potpisivanja sporazuma Miroljub Labus, precizirajući da će, nakon što parlamenti dvije zemlje ratificiraju sporazum, bescarinski režim važiti za 70 posto industrijskih roba, te 30 posto poljoprivrednih proizvoda, a da se će u narednih pet godina biti sukcesivno smanjivane carinske stope. Ugovorom će se postupno uspostaviti područje slobodne trgovine koje će završiti 1. siječnja 2007. godine. Ugovor će stupiti na snagu nakon provedbe postupka potvrđivanja u parlamentima obiju zemalja, što se očekuje tijekom prvog tromjesečja 2003. "Do 2007. godine očekujemo potpunu liberalizaciju trgovine. Ranije smo bili u istoj zemlji i imamo komplementarne privrede, te je interes za suradnju velik na obje strane, pa ovaj sporazum ima i šire značenje od samo gospodarskog", izjavio je novinarima hrvatski ministar Jurčić. Do listopada ove godine, u odnosu na prethodnu, međusobna razmjena je povećana za 18,2 posto, a ukupno bi godina trebala završiti s 250 milijuna dolara hrvatskog izvoza ove godine. Ministar Jurčić istakao je da u svakoj idućoj godini robno- trgovinska razmjena raste po visokim stopama. Hrvatskoj je, kazao je Jurčić, ovo 31. sporazum o slobodnoj trgovini, a 16. sa zemljama regije jugoistične Europe, dok SRJ, kako je kazao Labus, očekuje parafiranje sporazuma o slobodnoj trgovini sa svim zemljama regije do kraja ove godine, osim Bugarske, s kojom bi sporazum trebao biti parafiran početkom 2003. I ministar Jurčić i potpredsjednik jugoslavenske Vlade posebno su istakli sve veću razinu međusobne gospodarske suradnje, a Jurčić je napomenuo da na jugoslavenskom tržištu "vlada sve veća konkurencija". U razgovoru koji je prethodio svečanom potpisivanju ugovora o slobodnoj trgovini, bilo je riječi i o liberalizaciji viznog režima, ali će obim te liberalizacije - kako je istakao ministar Jurčić - djelomično biti ograničen stavom Europske unije, s obzirom na hrvatski Nacionalni program za pridruživanje EU. 5. SINDIKATI UPRAVA PLIVE NE ŽELI POTPISATI SOCIJALNI SPORAZUM ZA RADNIKE ADRIA SERVISA Uprava Plive ne želi potpisati sporazum kojim bi se radnicima Plivine tvrtke-kćeri Adria servis zajamčila socijalna i radna prava i nakon prodaje Adria servisa novim vlasnicima, rečeno u ponedjeljak na konferenciji za novinare Sindikata energetike, kemije i nemetala. Pliva u sklopu restrukturiranja kompanije prodaje tvrtku Adria servis koja se bavi ugostiteljstvom i čišćenjem i održavanjem okoliša, a zapošljava 260 radnika, od čega stotinjak na određeno vrijeme, kazao je predsjednik sindikata Ivan Tomac. Sindikat je ponudio Upravi sporazum kojim bi se radnicima i nakon prodaje tvrtke novom vlasniku još pet godina zajamčilo radno mjesto, a još tri godine prava iz postojećeg kolektivnog ugovora. Također se traži da, ako novi vlasnik ne može ispuniti te obveze, Pliva preuzme natrag radnike Adria servisa, a ako kroz pet godina tvrtka ode u stečaj Pliva isplati radnicima otpremnine i materijalna prava. Predsjednik Uprave Željko Čović, međutim, dosad je izbjegavao potpisati takav sporazum što pokazuje da "nema čiste namjere" u vezi sudbine tih radnika, ustvrdio je Tomac. Istodobno, Pliva je zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) podnijela zajednički zahtjev za zakupom prostorija Plivinog kluba u Hatzovoj ulici, gdje bi se nakon Nove godine trebao preseliti HUP. To pokazuje da Čović, koji je ujedno i predsjednik HUP-a, zbrinjava svoju udrugu na štetu svojih radnika, kaže Tomac. Glavni zagrebački povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Damir Gašparović podsjetio je kako je Pliva prilikom kupnje poljske farmaceutske tvrtke Polfa morala potpisati socijalni ugovor kojim je radnicima Polfe jamčila radna mjesta i socijalna prava još 10 godina. "Ako je Pliva mogla zajamčiti takva prava poljskim radnicima, mora ih osigurati i hrvatskim radnicima", naglasio je Gašparović. POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA LURU Sindikat radnika u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) i prehrambena kompanija Lura potpisali su u ponedjeljak Kolektivni ugovor, koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2003. godine i vrijediti će godinu dana. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Lure Željko Perić i predsjednik PPDIV-a Josip Pavić. Novim Kolektivnim ugovorom povećana je osnovna mjesečna plaća i božićnica te dogovorena druga prava i obveze iz radnog odnosa. Tako najniža osnovna mjesečna plaća za najjednostavnije poslove i zadatke iznosi bruto 2950 kuna i sastoji se od osnovice plaće u iznosu od 2550 kuna i stalnog mjesečnog dodatka za prehranu u iznosu od 400 kuna. Kao dio novčanih primitaka zaposlenika dogovoren je i regres u iznosu od 1000 kuna te razne vrste materijalne pomoći zaposlenicima. Lura zaposlenicima s višegodišnjim radom u tvrtki isplaćuje i jubilarne nagrade u iznosima do 3000 kuna, ovisno o radnom stažu. Ugovorom je povećana i božićnica koja se sastoji od neto iznosa od 400 kuna te od dara u vrijednosti od također 400 kuna. Kolektivnim ugovorom dogovoreno je i dodatno kolektivno osiguranje zaposlenika od posljedica nesretnog slučaja u iznosima do 100 tisuća kuna. RADNICI ŽELJEZARE SISAK DOBILI MINIMALAC Radnicima Željezare Sisak i željezarinog poduzeća Remonta Caprag u ponedjeljak su, prema dogovoru postignutom u vladinu Uredu za socijalno partnerstvo, podijeljeni isplatni listići minimalnih plaća za studeni u iznosu od 1350 kuna. Sredstva za minimalne plaće za studeni, u iznosu od 4,1 milijuna kuna, osigurala je stečajna uprava iz vlastitih prihoda od naplaćenih potraživanja od bivšeg vlasnika, Željezare Sisak Nove d.o.o. i od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a), izjavio je za Hinu stečajni upravitelj u Željezari Sisak d.d. u stečaju Ilija Marić. Isplatom plaća za studeni Željezara Sisak d.d. u stečaju je, po riječima stečajnog upravitelja Marića, iscrpila sve vlastite pričuve i mogućnosti za isplate daljnjih, makar i minimalnih plaća. O osiguranju daljnjih plaća razgovarat će se, najavio je Marić, na sastanku u vladinu Uredu za socijalno partnerstvo 8. siječnja. HUS TRAŽI DA DRŽAVA ZADRŽI KONTROLNI PAKET SISAČKE ŽELJEZARE Hrvatska udruga sindikata (HUS) zahtijeva od Vlade da zadrži kontrolni paket u Željezari Sisak d.d., ne da bi se vlast miješala u gospodarstvo nego da bi jamčila opstojnost tvornice i mogla nadzirati ispunjava li obveze novi strateški partner i vlasnik prema državi i radnicima, rekao je u ponedjeljak u Sisku regionalni povjerenik HUS-a u Sisačko-moslavačkoj županiji Rajko Mladenović. "Nema države koja se odrekla svojih željezara i vlastite proizvodnje cijevi, pa to ne može učiniti ni Hrvatska", izjavio je Mladenović. "Smatram da bi Hrvatska prodajom Željezare u cijelosti po isključivo komercijalnim uvjetima, s obzirom na mogućnosti vojne proizvodnje u toj tvornici, oslabila svoju obrambenu moć i da bi to oslabilo nacionalne strateške gospodarske interese", ocijenio je Mladenović na tiskovnoj konferenciji. Osvrnuo se i na mogućnost da dio radnika nakon dolaska strateškog partnera ostane bez posla, ocijenivši da je "problem Željezare u tome što je višak zaposlenih u upravnim službama, odnosno u kancelarijama, a manjak visokokvalitetnih radnika u izravnoj proizvodnji, za strojevima". Mladenović je istaknuo da se u rješavanje pitanja Željezare, osim predstavnika obaju sindikata, mora uključiti i lokalna zajednica - grad i Sisačko-moslavačka županija - jer se nužno dogovoriti kako amortizirati socijalni udar dolaskom novog vlasnika". HUS zahtijeva, rekao je Mladenović, da se prije nego se potpiše ugovor o prodaji tvornice mora utvrditi način skrbi za višak radnika. SINDIKAT TRGOVINE: RADNICI BILLE NISU DOBILI BOŽIĆNICU Radnicima trgovačkog lanca Billa od početka poslovanja tvrtke u Hrvatskoj nije isplaćena niti jedna božićnica, iako je Billa jedno od rijetkih društava koje pozitivno posluje, upozorava u svom priopćenju Sindikat trgovine Hrvatske. Od otvaranja Bille u Hrvatskoj u prosincu 1999. godine radnicima nije plaćen ni prekovremeni rad, pa je početkom prosinca 2002. Sindikat trgovine pokrenuo niz akcija za isplatom božićnica i naknada za prekovremeni rad. Nakon niza neuspjelih dogovora oko termina sastanka između sindikata i direktora tvrtke Damira Horvata, sindikat je dobio pismeno očitovanje Uprave da radnici neće dobiti božićnicu, s obrazloženjem da Billa nije planirala te isplate u 2002. Sindikat upozorava da je Billa članica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), čiji je ravnatelj Željko Ivančević javno u medijima izjavio da će sve članice HUP-a koje pozitivno posluju isplatiti svojim radnicima božićnicu. Na osnovu toga sindikat je predložio direktoru Bille isplatu neoporezivih iznosa definiranih Pravilnikom o porezu na dohodak. 6. UDRUGE SPLITSKI HUP O 2002. I OČEKIVANJIMA OD 2003. Predstavnici Regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Splitu ocijenili su u ponedjeljak 2002. uspješnom godinom, u kojoj su dotaknuti mnogi ključni problemi županije, te ostvareni pozitivni pomaci na razvijanju socijalnog dijaloga. Po riječima ravnatelja Regionalnog ureda Ladislava Pivčevića, HUP je napravio veliki posao u smislu širenja i razvijanja vlastitog servisa usluga koje pruža svojim članicama, prvenstveno u rješavanju pravnih pitanja, pregovora sa sindikatima i potpisivanju kolektivnih ugovora. Pozitivni rezultati zabilježeni su i u programu usavršavanja managera, a HUP je tijekom godine izradio i nekoliko konkretnih prijedloga na postojeće zakone, kao i one u pripremi te održao tri seminara o problemima vezanim uz Zakon o radu i najavljene izmjene. Regionalni ured HUP-a, sa sjedištem u Splitu, pokriva cijelu Dalmaciju od Zadra do Dubrovnika i danas u svom članstvu broji oko 700 tvrtki, što je 200-ak tvrtki više u godinu dana.