TURISTIČKA 2002: NAKON SLABOG POČETKA, DOBAR ZAVRŠETAK; 2003. JOŠ BOLJA?

Piše: Tatjana Miščančuk ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Opća ocjena o turističkoj sezoni 2002. u Hrvatskoj, s kojom su se po njenom završetku složili gotovo svi koji su je pripremali i odradili, je da je bila uspješna i dobra. Iako se tako nije činilo početkom i sredinom godine, do kraja godine Hrvatska je ipak uspjela privući pet posto turista više te zabilježiti i do 20 posto veće financijske rezultate nego lani odnosno, po procjenama, blizu 4,2 milijardi američkih dolara prihoda od turizma.#L# Unatoč početnim problemima (nepripremljenosti smještajnih kapaciteta, ranom Uskrsu, povećanju cijena u hrvatskom turizmu pa i općoj krizi koja je krajem 2001. zahvatila svjetsku turističku industriju), Hrvatska je uspjela ostvariti planirane ciljeve, a Europsko udruženje putničkih agencija proglasilo ju je, uz Bugarsku, dobitnikom sezone, budući su ove godine uz porast broja turista ostvareni i značajni pozitivni pomaci u kvaliteti ponude. Iako je početak ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj, tradicionalno vezan za Uskrs i 1. svibanj, pokazao pad broja gostiju i turističkih noćenja u odnosu na isto doba u 2001., već u prvom svibanjskom tjednu dogodio se 32 postotni porast broja turističkih noćenja. Lošim startom sezone, po običaju, svi su bili pomalo iznenađeni i razočarani, posebno ugostitelji i hotelijeri, a lošije rezultate oni i drugi objašnjavali su "preranim" ovogodišnjim Uskrsom, "nezgodnim" 1. svibnjem (u sredini tjedna), zakašnjelim bookingom, posebno na stranim tržištima i slično. Ministrica turizma Pave Župan Rusković pak izjavljivala je da je takva situacija nije posebno iznenadila te je još u svibnju napominjala da se početni "manjak" može nadoknaditi u glavnoj turističkoj sezoni za nekoliko dana. To se i dogodilo. Ukazivala je i na to da su domaćini, kao i prijašnjih godina, 'zatajili' dio uskršnjih i prvosvibanjskih gostiju, i to možda i više nego što čine u glavnoj sezoni kada se, po procjenama, 'zataji' odnosno neregistrira oko 20 posto turista, posebno domaćih. Stoga je, komentirajući ovogodišnju sezonu, ministrica istaknula i neke pozitivne trendove ove godine u odnosu na prošlu, kao što je ravnomjernije punjenje turističkih objekata duž cijele Jadranske obale. Cilj hrvatskog turizma, objašnjavala je, nije imati dobro posjećene određene datume, nego cijela razdoblja, čime se sezona produžuje i ostvaruju bolji turistički rezultati. Upravo se nešto slično i dogodilo tijekom ove godine u Hrvatskoj, a iz svih su jadranskih regija tijekom sezone, posebno u ljetnim mjesecima, i sve do kraja listopada, stizali podaci o nešto više, posebno stranih turista nego što ih je bilo prošle godine. Inozemni su touroperateri, kao i hrvatske putničke agencije, unatoč ovogodišnjem povećanju cijena smještaja od 20 do 60 posto (zavisno i o podizanju kvalitete smještaja i usluga), također zabilježili i do 20 posto bolju prodaju ljetnih i posezonskih aranžmana. Za razliku od drugih mediteranskih destinacija Hrvatska je i jedna od rijetkih koja je zabilježila porast dolazaka njemačkih turista koji su ove godine zbog recesije njemačkog gospodarstva, ali i poplava te straha od terorizma, više nego prijašnjih godina godišnje odmore provodili u svojoj zemlji. Sve to je dovelo i do svojevrsnih upozorenja strukovnih turističkih udruga kako iduću 2003. sezonu, želi li se ostati konkurentnim, treba pažljivije pripremati, više uložiti u promociju na euro tržištima, i dalje podizati kvalitetu ponude, ali i što skorije donijeti turističke zakona kako bi se što više smanjila crna ekonomija, posebno u segmentu privatnog iznajmljivanja smještaja i plovila. Isto tako potrebno je na vrijeme otkloniti probleme koji su opterećivali ovu sezonu, od građevinskih i cestovnih radova u sezoni, neuređenih trajektnih pristaništa do nedovoljnog angažmana lokalne uprave u pripremi same destinacije/turističkog mjesta za boravak turista. U prilog procjenama ministrice turizma da bi 2003. mogla biti još jedna dobra turistička godina ide i povećanje sredstava iz državnog proračuna za 2003. za oko 14 posto kao i (možda konačno) uvažavanje turizma kao najznačajnije strateške grane hrvatskog gospodarstva i njenog najboljeg izvoznog proizvoda. S tim u vezi najavljeni su i dodatni poticaji države za izvoz i promet, posebno za organizirani turistički promet. Uz to, ove je godine hrvatska Vlada prihvatila i program Ministarstva turizma o kreditiranju malog obiteljskog poduzetništva u turizmu pod nazivom "Poticaj za uspjeh" kojim se u iduće tri godine predviđa povećanje smještajnih kapaciteta za oko 100 tisuća novih, kvalitetnih kreveta, u pansionima i malim hotelima, zapošljavanje oko 20 tisuća osoba te povećanje turističke potrošnje za oko 1,5 milijardi eura. Za taj su program u proračunu za 2003. godinu osigurana sredstva od oko 100 milijuna kuna, a bude li potrebno - i više, budući za te projekte ima mjesta i u Fondu za razvoj i zapošljavanje. (Hina) tam db