DW-23.XII. 2002. HRVATSKA - BALKANSKA PRVAKINJA

DEUTSCHE WELLE - DW 23. XII. 2002. Raščlamba gospodarskih trendova: Hrvatska gospodarski najjača zemlja regije. Izvješćuje Alen Legović Raščlamba glavnih gospodarskih trendova u jugoistočnoj Europi nije otkrila ništa nova, već samo potvrdila već poznato, a to je činjenica da su gospodarske razlike među zemljama regije goleme te da je na prostoru počeo oporavak od ratova bržim i većim gospodarskim rastom od svjetskih i europskih prosjeka. Gospodarski rast u regiji jugoistočne Europe ili takozvanog zapadnog Balkana brži je od svjetskih i europskih trendova koji su u usporenoj fazi. Premda je rast krenuo s vrlo niskim postotkom trenutno za svih pet zemalja regije uključujući i Kosovo, - izdvojenu jedinicu pod UN-ovom upravom -, rast je iznosio 4 posto uz konstantan pad inflacije. Najnovija raščlamba gospodarskog rasta na jugoistoku Starog kontinenta, a izradili su ju stručnjaci Europskog povjerenstva, upozorava da su i u gospodarskom dijelu, jednako kao i u političkom, razlike između zemalja regije vrlo velike. Statistički promatrano, jugoistočna Europa je siromašan prostor: 25 milijuna stanovnika ili 6,5 posto stanovništva Europske Unije ili trećina žitelja deset novih članica Europske Unije ostvaruje tek 0,6 posto Unijina nacionalnog dohotka ili 40 posto portugalskoga, jedne od članica Unije koja se smatra manjom i jednom od najnerazvijenijih unutar EU. Razlika u bogatstvu nije izuzetak: računa se da je nacionalni dohodak svih deset kandidatskih zemalja i njihovih 75 milijuna stanovnika ravan onome 16-milijunske Nizozemske. Dohodak po glavi stanovnika jugoistočne Europe iznosi 1.800 eura u što je ugrađen 941 euro na Kosovu ili 1350 u Albaniji, - dakle državama koje se po kriterijima Svjetske banke smatraju zemljama s nižim srednjim dohotkom -, i Hrvatske, izdvojene od ostalih s dohotkom od 5.140 eura. Hrvatska je u klasifikaciji član gornjeg dijela popisa zemalja s umjerenim dohotkom, dakle kategorije u koju ulaze države i gospodarstva s tri do devet tisuća dolara dohotka po stanovniku. Raščlamba ističe da je brojem stanovnika najveća SR Jugoslavija s 8,6 milijuna ljudi, a po svim gospodarskim pokazateljima najjača je Hrvatska. Pet posto nacionalnog dohotka u ovim zemljama osiguravaju izravna strana ulaganja, što je postotak čak i viši od onoga u osam srednjoeuropskih zemalja. Statistika ponekad donosi i neobične podatke: primjerice, samo privatizacija telekoma značila je Makedoniji ekvivalent 9,5 posto nacionalnog dohotka. To, opet, ukazuje koliko su niske početne gospodarske pozicije dijela ovih zemalja. Sve zemlje, s izuzetkom Hrvatske, oslanjaju se i ovise o različitim vrstama službene financijske potpore i pomoći. Zemlje se muče s proračunom. No, Hrvatska je po udjelu plaća uposlenika u državnim službama i institucijama već dostigla prosjeke Europske Unije s deset posto nacionalnog dohotka. Gospodarstvenike zabrinjava što je pomoć države tvrtkama glede subvencija još nazočna, ?čak i u Hrvatskoj?, ističe raščlamba, gdje odnosi do 4,3 posto nacionalnog dohotka što je znatno više od jedan posto unutar Unije. Rezultat nalaza Europskog povjerenstva za Hrvatsku glasi ovako: Hrvatska je uspješna u integriranju gopodarstva u regionalnu i međunarodnu robnu razmjenu, ali prespora u provedbi reformi, posebice oko reforme tržišta rada i javnih poduzeća. Potrebno je ubrzati institucionalne reforme u Hrvatskoj. Unatoč problemima, po glavnim bi se gospodarskim parametrima Hrvatska morala naći u prvom valu proširenja Unije - dakako da gospodarske uvjete ne prate i politički a u njihovoj je provedbi Hrvatska u posljednjih nekoliko godina zaostajala. (DW)