RU KOMMERSANT 23. 12. 2002. CIJENA DRUŠTVA

RUSIJA KOMMERSANT 23. XII. 2002. Rusija položila ispit za 'osmicu' Vanjska politika Rusije prošle je godine bila zapravo odrađena za tri dana od 27-29. svibnja. Prvog je dana bio rusko-američki susret na vrhu u Peterburgu. Zatim summit RF-NATO u Rimu. A trećeg dana u Moskvi se dogodio susret na vrhu Rusija-EU, piše Gennadij Sisoev. Ne radi se samo o tome da su za ta tri dana donesena načelna rješenja - potpisan je rusko-američki ugovor o ukidanju napadačkih potencijala, stvoreno je vijeće Rusija-NATO u obliku 'dvadesetorke', postignut dogovor o strateškom partnerstvu Moskve i Europske Unije. Upravo su tada postavljeni načelni akcenti na rusku vanjsku politiku i završeno konceptualno oblikovanje novoga tečaja Kremlja na tom polju. Vladimir Putin ga je ovako izrazio: Prvi put za mnoga desetljeća, ako ne i za stoljeća, mi se ne sukobljavamo ni sa cijelim svijetom ni s pojedinim državama." Tri svibanjska dana postala su za Moskvu svojevrsnom proljetnom sesijom za pravo biti članicom svjetskoga zlatnoga kluba - 'osmorke'. Dogodilo se to na summitu G8 u Kananaskisu. Istina, uoči samog summita Rusija je morala odgovoriti na jedno pitanje koje je posebno uznemirivalo Zapad: o mogućnosti preporoda sovjetskog imperija i odnosa Moskve i Minska. Ali je i taj ispit za Kremlj prošao glatko. Pred odlazak u Kananaskis Putin je ukorio bjelorusku vrhušku za težnju da od rusko-bjeloruskog saveza stvori 'nešto nalik SSSR-u' i oštro napomenuo kako nema povratka na SSSR. Tijekom proljetne sesije Moskva je pokazala da su joj glavni - odnosi sa Zapadom, i stala je čekati da se tako jasno očituje i Zapad. Zapad se i odredio. Ruski su se diplomati donedavno žalili da se u novom svjetskom poretku Rusiji ne predviđa nikakva dostojna uloga. Prošle se godine, izgleda, takva uloga našla. I možemo je ovako označiti: odgovorni za 'problematične'. Znakovit je u tom smislu bio kolovoški Putinov susret sa sjevernokorejskim vođom Kim Čen Irom. I ne samo zato što se ruski predsjednik uputio u Vladivostok da se sretne s 'voljenim vođom'. Sa 'zemljama-otpadnicama' Moskva je aktivno kontaktirala i ranije i čak izmislila za to opravdanje: kao, u izolaciji se vođe 'problematičnih' zemalja osjećaju kao riba u vodi, pa zato s takvim zemljama treba raditi i privlačiti ih ostalom svijetu. Ali je Moskva bila lukava. Ona je zapravo obično kontaktirala s 'otpadnicama' za inat Zapadu a ponajprije SAD-u. Od ove godine Rusija opći sa zemljama-otpadnicama ne za inat, nego suglasno pa čak i u dogovoru sa SAD-om. To je teška i često nezahvalna uloga. Ali takva je cijena karte za svjetsku zajednicu izabranih, što se zove 'osmorka'".