ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Socijalni sporazum "Partnerstvo za razvoj", koji su krajem 2001. potpisali Vlada, poslodavci i četiri sindikalne središnjice, tijekom ove godine doživio je krah.
ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Socijalni sporazum "Partnerstvo za
razvoj", koji su krajem 2001. potpisali Vlada, poslodavci i četiri
sindikalne središnjice, tijekom ove godine doživio je krah.#L#
Socijalni pakt propao je nakon što su ga napustili svi sindikati
osim Matice hrvatskih sindikata javnih službi.
Najveća sindikalna središnjica, Savez samostalnih sindikata
Hrvatske (SSSH), istupila je iz pakta krajem ožujka zbog
nezadovoljstva predloženim izmjenama Zakona o radu (ZOR).
Potez SSSH slijedili su u lipnju Udruga radničkih sindikata
Hrvatske, te u listopadu Hrvatska udruga sindikata.
Najava izmjena ZOR-a, kojima se predviđa skraćenje otkaznih rokova
i smanjenje otpremnina, bila je glavnim uzrokom sukoba Vlade i
sindikalaca koji su kulminirali zajedničkim prosvjednim
obilježavanjem 1. svibnja u organizaciji četiriju središnjica.
Sindikalci su pritom pokazali Vladi "žuti karton" zbog kršenja
radničkih prava i zaprijetili općim štrajkom, ako pokuša ostvariti
najavljene izmjene.
Na središnju proslavu u zagrebačkom parku Maksimiru po prvi puta
nisu pozvani državni čelnici, pa se tamo pojavio samo predsjednik
Republike Stjepan Mesić, ali u privatnom posjetu.
Vlada je nakon toga odustala od izmjena ZOR-a, ali samo privremeno,
budući da je krajem prosinca ponovno najavila usvajanje spornih
rješenja.
Tijekom godine organizirano je nekoliko većih štrajkova, no
uglavnom bez uspjeha.
Tako je Nezavisni sindikat srednjih škola u svibnju organizirao
jednodnevni štrajk tražeći hitno potpisivanje kolektivnog
ugovora, a krajem studenoga je štrajkao zajedno s još četiri
sindikata bezuspješno tražeći povećanje plaća za 20 posto.
Carinici su krajem lipnja organizirali dvodnevni štrajk za
povećanje plaća, a najavljivali su i štrajk uoči božićnih blagdana,
no odustali su nakon tužbe Državnog odvjetništva.
Hrvatski liječnički sindikat u lipnju je organizirao jednodnevni
štrajk upozorenja tražeći da se prosječna liječnička plaća poveća
na 7.000 kuna, a liječnika specijaliste 9.000 kuna, što Vlada nije
prihvatila.
Radnici sisačke Željezare organizirali su krajem studenoga veliki
prosvjed u Sisku, tijekom kojega su se sukobili s interventnom
policijom. Prosvjed je prekinut nakon što su im isplaćene zaostale
plaće.
U pregovorima sa sindikatima javnih i državnih službi Vlada je
odbila sve zahtjeve za povećanjem plaća u idućoj godini, osim što je
osigurala dodatnih 200 milijuna kuna za zaposlene u osnovnom i
srednjem školstvu.
U prosincu je potpisan sporazum o materijalnim pravima javnih i
državnih službenika kojim je utvrđena isplata božićnice od 500
kuna, dara za djecu od 400 kuna i regresa od 600 kuna.
Vlada je u siječnju donijela programe poticanja zapošljavanja teže
zapošljivih skupina, za što je dobila potporu poslodavaca i
sindikata.
Riječ je o šest programa usmjerenih na ciljane skupine - mlade i
obrazovane, KV i VKV radnike, starije osobe, invalidne i teško
zapošljive osobe, te hrvatske branitelje.
Troškovi svih šest programa u idućih pet godina iznosit će
milijardu i 229 milijuna kuna, a Vlada očekuje da će se kroz njih
zaposliti preko 36.000 građana.
Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je da je od ožujka, kada su
programi aktivirani, do kraja studenoga zaposleno 14.982
nezaposlenih osoba, što je premašilo Vladin plan od 14.029
zaposlenih.
U travnju je počela priprema projekta reforme socijalnog sustava s
ciljem modernizacije i decentralizacije sustava socijalne skrbi,
što bi trebalo bi biti dovršeno do travnja 2003.
Sabor je u listopadu usvojio Nacionalnu obiteljsku politiku kao
prvi dokument u Hrvatskoj čiji je glavni cilj potpora obitelji.
Nova obiteljska politika predviđa 35 mjera koje bi trebale
omogućiti bolje usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza, a
krajnji rok za primjenu svih mjera je 2007. godina.
Vlada je u studenome usvojila Prijedlog zakona o obitelji, braku i
izvanbračnim zajednicama koji donosi poboljšanja u zaštiti prava
djeteta, te proširuje pojedina prava izvanbračnih zajednica na
zajednice osoba istog spola.
Upravo su odredbe o pravima homoseksualaca podijelile članove
Vlade, pa je Saboru taj zakonski prijedlog upućen uz pet suzdržanih
ministarskih glasova.
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je Sabor usvojio u
prosincu, izazvale su negodovanje umirovljeničkih udruga jer se
budućim umirovljenicima smanjuje prijevremena starosna mirovina i
najniža mirovina za one s više od 30 godina radnog staža.
Isti je Zakon donio i neka poboljšanja, poput povećanja invalidske
mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i nastavka
isplaćivanja dodatka na mirovinu od 100 kuna i šest posto.
Od 1. siječnja 2002. počela je provedba mirovinske reforme, odnosno
uz sustav obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske
solidarnosti uvedeni su drugi stup mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje i treći stup,
dobrovoljna mirovinska štednja.
U drugom stupu mirovinskog osiguranja u sedam obveznih mirovinskih
fondova prijavilo se preko 880.000 osiguranika. Najviše je
prijavljenih u A-Z fond, Raiffeisen i PBZ, a slijede Plavi fond,
Erste, Helios i Ha 1.
Mjesečni priljev od pet posto bruto plaća uplaćen u drugi stup
mirovinskog osiguranja fondovi su prvenstveno uložili u državne
obveznice, što je glavni razlog visokih prosječnih prinosa
fondova.
Treći mirovinski stup zbog neprikladnih zakonskih rješenja još
nije zaživio, a njegovo pokretanje očekuje se nakon izmjena Zakona
o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
U 2002. nastavljena je reforma zdravstvenog sustava
reorganizacijom bolničke djelatnosti.
Ustanovljena je mreža bolničkih ustanova, u sklopu čega je smanjen
broj kreveta i donesen plan broja potrebnih liječnika i medicinskog
osoblja. Pritom je najavljeno da će biti zbrinut višak od 1.500
zaposlenih.
U svibnju je uvedeno dopunsko zdravstveno osiguranje za koje
zaposleni mjesečno izdvajaju 80, a umirovljenici 40 kuna, što je
prvih dana izazvalo velike gužve u uredima Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje.
Vlada je ujesen odlučila do kraja godine sanirati nagomilane dugove
bolnica prema dobavljačima u iznosu od 820 milijuna kuna.
Ova će godina biti zapamćena po slučaju smrti rodilje Dragice
Ivankić u Općoj bolnici Sveti Duh.
Njezina smrt pri porodu četvrtog djeteta snažno je odjeknula u
javnosti te izazvala brojne sumnje u korektno postupanje liječnika
pri porodu.
Slučaj je nedavno završen zaključkom Hrvatske liječničke komore da
smrt nije uzrokovala pogreška liječnika, no posljednju riječ još
nije reklo Državno odvjetništvo.
(Hina) md/mp/ntk/mt md