RU NEZAVISIMAJA GAZETA 18. 12. 2002. RUSIJA-LITVA

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 18. XII. 2002. Očekuju se sukobi na granici s Litvom Dumska opozicija prijeti Vilnu 'sporazumom Molotov-Ribentrop', piše Anatolij Kostjukov. "U četvrtak je Dumski odbor za međunarodne poslove razmotrio pitanje ratifikacije rusko-litvanskog dogovora o državnoj granici, sklopljenog među dvama predsjednicima u listopadu 1997. godine, ali do danas nije dobio prolaz u ruskom parlamentu. I nikako da se taj korak ispuni. Uređivanje graničnih odnosa s Litvom jest obaveza koji je Rusija prihvatila u paketu s dogovorimo glede kalinjingradskog problema te Vijeće Europe neće shvatiti ruske parlamentarce ako ponovno odlože demarkaciju litvanske granice 'do boljih vremena'. Tim prije što i bez tog dokumenta Litvu primaju u Europsku Uniju. Na taj način je ratifikacija ugovora o granici za Rusiju iznuđena formalnost. Pa ipak dumska oporba ne gubi nadu da formalnu akciju pretvori u burnu diskusiju i 'natovari' ugovor o granici dopunskim zahtjevima prema litvanskoj strani. Još ljetos je skupina parlamentaraca pripremila projekt Dumske deklaracije 'O političkoj i pravnoj ocjeni sovjetsko-njemačkog ugovora o nenapadanju od 23. kolovoza i njegovi tajni protokoli'. U njoj se utvrđuje kako je trećina teritorija suvremene Litve, uključujući Vilnsku oblast, nezakonito stečena. Te su zemlje ili otrgnute od Poljske u skladu sa 'sporazumom 'Molotov-Ribentrop', ili su darovani sovjetskoj Litvi u poslijeratnom razgraničavanju u Europi. Iz tog razloga, zaključuju autori deklaracije V. Alksnis, V. Nikitin i A. Čehoev, Rusija se ni u kojem slučaju ne treba žuriti s priznavanjem suvremenih granica litvanske države. Taj pripremljeni dokument Alksnisove skupine više puta je stavljan na dnevni red parlamenta, ali do rasprave nije dolazio. Dumska većina se ispravno procijenila to povijesno-zemljopisno istraživanje neprihvatljivo skandaloznim. Ono je pogodno tek kao sredstvo neslužbenoga pritiska na Vilnu u vrijeme vrelih sporova oko kalinjingradskog problema, dok su ga autori sada reanimirali radi blokiranja rusko-litvanskog dogovora o granici. Nije stvar u tome, objašnjava Alksnis, da Rusija ima teritorijalnih pretenzija prema Litvi, nego ima interesnih pretenzija. 'Litvanski Sejm je svojedobno donio zakon po kojemu Litvanci imaju pravo tražiti od Rusija kao sljednice SSSR-a materijalnu odštetu za navodne gubitke za vrijeme sovjetske okupacije. Iznos litvanskih traženja se kreće oko 20 milijarda dolara?. A po Alksnisovim informacijama, takav zahtjev priprema i Estonija, koja navodno kani podnijeti Ruskoj Federaciji račun od 15-18 milijarda dolara. U veljači-ožujku, tvrdi parlamentarac, susjedski primjer slijedit će i Letonija, a njezin se tražbeni iznos može pokazati još solidnijim. 'A do ljeta', nastavlja zastupnik Alksnis, 'tri baltičke države nastupit će sa zajedničkom izjavom pred europskom zajednicom i zatražiti pritisak na Rusiju radi isplate po njihovim računima'. Po mišljenju Alksnisovih istomišljenika po lijevo-rodoljubnoj liniji, još nije kasno da se spriječi takva prijetnja. Litvi su potrebna jamstva da Rusija nema pograničnih pretenzija prema njoj. A Rusija se mora osigurati od bilo kakvih zahtjeva od strane Litve. Posljedično, te zemlje moraju prve sklopiti uzajamni sporazum o otkazivanju ikakvih računa za 'crnu prošlost'. Samo poslije toga se može pristupiti demarkaciji graničnih crta".