DEN HAAG/ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Obrana bivše predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić zatražila je u srijedu od sudskog vijeća Haškog suda da njihovoj klijentici ne odredi kaznu zatvora višu od osam godina, a tužiteljstvo
je prije toga zatražilo kaznu između 15 i 25 godina zatvora.
DEN HAAG/ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Obrana bivše predsjednice
Republike Srpske Biljane Plavšić zatražila je u srijedu od sudskog
vijeća Haškog suda da njihovoj klijentici ne odredi kaznu zatvora
višu od osam godina, a tužiteljstvo je prije toga zatražilo kaznu
između 15 i 25 godina zatvora.#L#
Predsjednik sudskog vijeća Richard May zaključio je nakon toga
raspravu najavljujući da će presuda biti donesena što je moguće
prije, a Plavšić će do tada biti ponovno na privremenoj slobodi.
"S obzirom na dob optužene (72 godine), svaka kazna dulja od osam
godina značila bi doživotni zatvor", izjavio je branitelj optužene
Robert Pavić.
Plavšić je ranije opovrgnula nagađanja da se nagodila s Haškim
sudom kako bi izbjegla doživotni zatvor kazavši da bi s obzirom na
njezinu životnu dob i deset godina zatvora bila doživotna kazna.
U listopadu ona je priznala krivnju za progon kao zločin protiv
čovječnosti, a u zamjenu je haško tužiteljstvo odustalo od ostalih
točaka optužnice, uključujući genocid.
Njezin branitelj Pavić je u srijedu kazao da bi kazna dulja od osam
godina zatvora obeshrabrila svakoga s područja bivše Jugoslavije
tko bi bio u iskušenju slijediti njezin primjer i dragovoljno se
predati ICTY-ju kao što je ona učinila 2001.
Plavšić je najviše rangirana dužnosnica koja je priznala zločine i
jedina žena protiv koje je ICTY podigao optužnicu.
Trodnevna završna rasprava tužiteljstva počela je u ponedjeljak uz
objavu, dotad tajnog dokumenta, koji otkriva da je Plavšić teško
teretila bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića
kao inicijatora i izvršitelja politike etničkog čišćenja u BiH a s
njime i vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića i njegovu desnu ruku
Momčila Krajišnika te vojnog zapovjednika snaga bosanskih Srba
Ratka Mladića.
Bosansko-srpsko vodstvo u kojemu je i ona bila, znalo je da
ostvarenje ciljeva etničkog čišćenja obuhvaća "diskriminacijsku
kampanju proganjanja" nesrpskog stanovništva BiH - posebice Hrvata
i Muslimana, kazala je Plavšić u utorak pojasnivši da je "strah koji
osljepljuje", kojim je i sama bila obuzeta a potekao je iz srpske
opsesije da više nikada ne budu žrtve kakve su bili za Drugog
svjetskog rata, nagnao na zločine.
Na kraju svojeg priznanja Plavšić je izrazila nadu da će ono pomoći
bošnjačkim, hrvatskim i srpskim nedužnim žrtvama "da ne postanu
obuzeti gorčinom, koja često postaje mržnja, i koja je - na kraju -
samouništavajuća".
Kao svjedoci obrane u korist bivše predsjednice bosanskih Srba
govorili su bivši premijer Republike Srpske Milorad Dodik koji je
isticao njezinu mirotvornu ulogu nakon što je bila imenovana u
predsjedništvo RS 1996., zatim prvi visoki predstavnik međunarodne
zajednice za BiH Carl Bildt koji je isticao njezin pozitivan stav
prema Daytonskom sporazumu i skrb za očuvanje mogućeg budućeg
suživota Srba, Hrvata i Muslimana u Sarajevu, te bivši šef misije
OESS-a u BiH Robert Frowick koji je isticao njezinu suradnju s
međunarodnom zajednicom na provedbi Daytona. Bildt je čak
relativizirao njezinu ulogu rekavši da "nije bila značajna osoba u
vodstvu bosanskih Srba".
Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright nastupila je kao
svjedok i obrane i tužiteljstva te pohvalila odlučnost optužene da
ustraje na provedbi Daytona a njezino priznanje krivnje ocijenila
važnim za druga suđenja. Albright je ipak podsjetila da je Plavšić u
vrijeme rata bila srpski nacionalist i glasnogovornik politike
bosanskih Srba.
Nobelovac Elie Wiesel zapitao se, kao svjedok, kako je "tako
istaknuta intelektualka" mogla postati zločinka i živjeti s takvim
teretom na savjesti.
Plavšić je magistrica znanosti i doktorica filozofije, biolog po
struci i bivša Fulbrightova stipendistica koja se usavršavala u
Sjedinjenim Državama i bila dekanica Sarajevskog sveučilišta.
(Hina) rt ps