ZAGREB/DEN HAAG, 18. prosinca (Hina) - Svjedočenjem bivšeg dubrovačkog gradonačelnika Pere Poljanića u srijedu je u Haagu završen ovogodišnji dio suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, a rasprava se nastavlja 9. siječnja 2003. nakon božićnih i novogodišnjih blagdana.
ZAGREB/DEN HAAG, 18. prosinca (Hina) - Svjedočenjem bivšeg
dubrovačkog gradonačelnika Pere Poljanića u srijedu je u Haagu
završen ovogodišnji dio suđenja bivšem jugoslavenskom
predsjedniku Slobodanu Miloševiću za ratne zločine počinjene na
prostoru bivše Jugoslavije, a rasprava se nastavlja 9. siječnja
2003. nakon božićnih i novogodišnjih blagdana.#L#
Pred zaključenje ovogodišnje rasprave predsjednik sudskog vijeća
Richard May objavio je da se Miloševiću neće nametnuti odvjetnik po
službenoj dužnosti, unatoč prijedlogu tužiteljstva koje je takvu
mjeru predlagalo radi ubrzanja postupka.
Vijeće je, uz to, objavilo i da je odbilo Miloševićev zahtjev da ga
se pusti na privremenu slobodu za trajanja suđenja.
U hrvatskom dijelu suđenja tužitelji su izveli ukupno 16 svjedoka,
a u sudnici su se smijenili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić,
bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Nikola Samardžić, vođe
hrvatskih Srba, srpski novinari i obavještajci, pripadnici srpskih
snaga.
Bivši vođa pobunjenih krajinskih Srba Milan Babić, po ocjeni
tužitelja, toliko je uvjerljivo teretio Miloševića da su najavili
odustajanje od 14 drugih svjedoka.
Preko njega tužitelji su uveli kao dokaz više desetaka tajnih
snimaka telefonskih razgovora glavnih aktera rata u Hrvatskoj i BiH
koji pokazuju Miloševićevu ulogu u provođenju plana etničkog
čišćenja dijelova Hrvatske u 1991. i 1992. s ciljem njihova
kasnijeg pripajanja Srbiji.
Svjedoci, od kojih većina Srbi, opisali su svaki iz svoje pozicije
vojnu i financijsku umiješanost Srbije i njezinih snaga u zločine u
Hrvatskoj, te Miloševićevu kontrolu nad događajima.
Dok su tužitelji ustrajno poput mozaika gradili sliku Miloševićeve
odgovornosti, bivši jugoslavenski predsjednik, koji sud smatra
nelegalnim a tužiteljstvo "orwellovim ministarstvom istine",
ustrajao je na tezi da su rat izazvale sile izvana (osovina Vatikan-
Bonn-Washington) oslanjajući se na unutarnje secesionističke
snage u Jugoslaviji i to one poražene u Drugom svjetskom ratu, dok
su Srbi vodili jedino "obrambeni rat".
Jedan od najneugodnijih trenutaka na dosadašnjem suđenju bilo je
Miloševićevo pitanje bivšem crnogorskom ministru vanjskih poslova
Nikoli Samardžiću, inače invalidu kojem su amputirane noge, da li
zna poslovicu 'u laži su kratke noge'.
Prije hrvatskog dijela suđenja tužiteljstvo je, dokazujući
Miloševićevu odgovornost za zločine na Kosovu, izvelo ukupno 124
svjedoka od kojih većinu žrtve koje su opisale kako je
jugoslavenska vojska prognala 800 tisuća kosovskih Albanaca
početkom 1999. s Kosova.
Tužitelji su izveli i više predstavnika međunarodne zajednice od
Williama Walkera preko Klausa Naumana do diplomata Wolfganga
Petritscha, Knuta Vollebaeka i Paddija Ashdowna koji su opisali
kako je Milošević bio upozoravan da su zločini počinjeni na Kosovu
kao i na njegovu obvezu da ih istraži i kazni počinitelje. Oni su
opisali i kako je Milošević imao zadnju riječ u odlukama Beograda.
Pred sudskim vijećem pojavilo se i nekoliko istaknutih kosovskih
Albanaca, poput Ibrahima Rugove i Mahmuta Bakalija te nekoliko tzv.
insajdera - svjedoka iznutra koji su opisali liniju zapovijedanja
jugoslavenskih zločina koja je završavala kod Miloševića.
Miloševicev prethodnik na funkciji predsjednika Jugoslavije Zoran
Lilic, unatoc najavama, nije izveden kao svjedok, a nisu se
pojavila ni dvojica Amerikanaca Richard Holbrooke i Wesley Clark.
Sudenje Miloševicu započelo je 12. veljače ove godine, a prekidano
je više puta zbog Miloševićevih zdravstvenih problema- od
povišenog tlaka do iscrpljenosti, pa je sudsko vijeće odlučilo
uvesti sporiji ritam uz četverodnevne stanke svaka dva tjedna.
Sudsko vijeće u prvoj godini suđenja ostalo je i bez jednog od
trojice prijatelja suda Michaila Wladimiroffa koji je karijeru na
Haškom sudu završio nakon što je u jednom nizozemskom dnevnom
listu, po ocjenama stručnjaka, dobro procijenio da je tužiteljstvo
dokazalo dobar dio optužnice za Kosovo te da ima jednako dobrog
izgleda dokazati i Miloševićevu odgovornost za zločine u Hrvatskoj
i BiH.
(Hina) ps nab