TERORIZAM I OVE GODINE OBILJEŽIO SVJETSKU P0LITIČKU SCENU

Piše: Nataša Barac ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Godina 2002. u svijetu je, jednako kao i ona prije nje, bila obilježena terorizmom i borbom protiv terorizma, opasnošću od novog rata s Irakom, dok je Stari kontinent nakon dugih priprema uveo jedinstvenu valutu i donio povijesnu odluku o proširenju Europske unije.#L# Dvanaest zemalja EU-a prvog je dana nove 2002. uvelo jedinstvenu europsku valutu - euro. Na kraju godine na summitu u Kopenhagenu, EU je donio povijesnu odluku o proširenju na 10 novih zemalja. Osam bivših komunističkih zemalja te Malta i Cipar službeno će ući u članstvo EU-a 1. svibnja 2004. EU, zamišljena kao projekt koji bi trebao spriječiti nove sukobe na kontinentu, u početku je okupljala šest članica osnivača, a od 2004. u svom sastavu imat će 25 zemalja i doći na granice s Rusijom. U studenome je odluku o proširenju donio i NATO: na summitu u Pragu donesena je odluka da se Savezu sredinom 2004. pridruže Latvija, Litva, Estonija, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska. S druge strane svijeta u Americi, američki je predsjednik George W. Bush već krajem siječnja najavio da je rat protiv terorizma tek započeo te upozorio da zemlje "osovine zla (Irak, Iran i Sjeverna Koreja) "predstavljaju prijetnju miru u svijetu". Nakon te Bushove izjave, svijet se suočio s novom opasnošću rata s Irakom. Nakon višemjesečnih natezanja, i nakon što je Bush u listopadu dobio dozvolu da napadne Irak sa ili bez zelenog svjetla UN-a, Vijeće sigurnosti UN-a u studenom je izglasalo rezoluciju o povratku inspektora za razoružanje u Irak. Irak je 13. studenoga prihvatio tu rezoluciju, a prvi su se inspektori nakon četverogodišnje stanke 27. studenoga vratili u tu zemlju, čime je, barem zasada, otklonjena opasnost od rata. Terorizam je i ove godine odnosio svoje žrtve, a za većinu terorističkih napada počinjenih diljem svijeta, optuživana je al- Qaeda, teroristička mreža najomraženijeg čovjeka na svijeta Osame bin Ladena. U travnju je u atentatu na sinagogu u tuniskoj Džerbi poginula 21 osoba, a mjesec dana kasnije na Filipinima u nizu atentata poginulo je 14 osoba. U bombaškim napadima u Dagestanu, Pakistanu i Alžiru poginulo je više od devedeset osoba; a mirno nije bilo ni u Rusiji gdje su u kolovozu čečenski pobunjenici srušili ruski helikoper pri čemu je poginula 121 osoba. Mjesec dana kasnije u središtu Kabula ubijeno je 30 osoba, a u listopada je na indonezijskom otoku Baliju u atentatu poginulo 190 osoba, većinom turista. U listopadu je središte svjetske pozornosti bilo usmjereno na kazalište u Moskvi u kojem je skupina čečenskih boraca naoružanih eksplozivom i oružjem 58 sati držala 800 talaca. Pripadnici ruskih specijalnih snaga ušli su u kazalište, a zbog plina kojeg su pritom koristili poginulo je 129 taoca. Ni prosinac nije prošao bez terorizma - u dva gotovo simultana napada na izraelske ciljeve u Keniji poginulo je 16 osoba, a odgovornost za te napade preuzela je al-Qaeda. Veliku pozornost svjetskih medija u veljači je privuklo prvo suđenje predsjedniku jedne države za ratne zločine nakon Drugog svjetskog rata. Suđenje Slobodanu Miloševiću započelo je 12. veljače pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu. Ova je godina donijela i poneke dobre vijesti - postignut je dogovor o prekidu vatre između vlade Šri Lanke i tamilskih tigrova, u Angoli je nakon 27-ogodišnjeg građanskog rata potpisan mirovni sporazum, Japan se službeno ispričao Sjevernoj Koreji za okupaciju tog poluototoka od 1910. do 1945., a ispriku je po prvi puta za sve civilne žrtve sukoba u Irskoj uputila i Irska republikanska vojska (IRA). Mira i dalje nema na Bliskom istoku, gdje su i ove godine svjetski mediji gotovo svakodnevno izviještavali o novim žrtvama izraelsko-palestinskog sukoba. Svijet su ove godine obilježili i važni izbori: u svibnju je, nakon što je po prvi puta od 1958. kandidat ekstremene desnice Jean Marie Le Pen ušao u drugi krug, u Francuskoj došlo do dosad neviđene mobilizacije umjerenih političkih snaga, što je rezultiralo s povijesnih 82,21 posto glasova za Jacquesa Chiraca, koji je tako osvojio drugi mandat. U rujnu je njemačka koalicija socijal- demokrata i zelenih pobijedila oporbu CDU-CSU. U Iraku je u listopadu Sadam Husein dobio novi sedmogodišnji predsjednički mandat, a istog je mjeseca Luiz Inacio Lula da Silva postao novi predsjednik Brazila. Na izborima u Turskoj umjerena islamistička stranka dobila je apsolutnu većinu. Na 16. Kongresu kineske komunističke stranke u studenome izvršene su najveće promjene na čelu zemlje u posljednjih 13 godina: čitava generacija čelnika uključujući i predsjednika Jiang Zemina (76) napustila je čelništvo stranke, a Jianga je zamijenio Hu Jintao (59). Na izborima u Austriji pobijedila je konzervativna stranka austrijskog kancelara Wolfganga Schuessela, dok je krajnje desničarska Slobodarska stranka pretrpjela težak poraz. Dosadašnji slovenski premijer Janez Drnovšek pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora, a Srbija ni nakon ponovljenih izbora nije uspjela dobiti novog predsjednika. Svijet ni 2002. nije bio pošteđen prirodnih katastrofa - razorni potresi s velikim ljudskim žrtvama zabilježeni su u Afganistanu i Iranu, a u potresu koji je u listopadu pogodio talijansku regiju Molise poginulo je 30 osoba, među kojima 27 djece. Sredinom kolovoza olujne kiše pogodile su Europu, a nezapamćene poplave i klizanja tla odnijele su sa sobom i desetke ljudskih života. Poplave stoljeća pogodile su Prag, Dresden, Bratislavu te veliki broj njemačkih gradova. Klimatske katastrofe pogodile su i Aziju gdje je nekoliko milijuna osoba ostalo bez krova nad glavom. U Kini je više od 8,4 milijuna osoba pogođeno proplavama, u kojima je samo ove godine živote izgubilo više od tisuću osoba. (Hina) nab ps