WT 17. XII. SLOBODA I NAPREDAK

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 17. XII. 2002. Sloboda i napredak "Berlinski zid srušen je 1989., piše Robert L. Bartley, urednik the Wall Street Journal-a, u uvodniku 'Indeks gospodarskih sloboda 2003.'. Bartley proučava kako se svijet promijenio nakon pada zida, u pogledu osobnih sloboda, vojne moći i politike. Po njemu, promjena je na bolje, unatoč 11. rujnu koji je, čini se, pridonio sinkroniziranoj svjetskoj gospodarskoj krizi. Pa ipak, Rusija i Kina, npr., odbacile su komunizam zbog kapitalizma, iako obje pred sobom imaju još mnogo posla. 'Indeks' je istraživanje 161 zemlje koje mjeri koliko su ostvarile u pogledu 50 statističkih varijabli u kategorijama koje se tiču gospodarskog rasta. Među njima su trgovačka politika, fiskalni teret vlade, vladina intervencija u gospodarstvo, monetarna politika, protok kapitala i strana ulaganja, bankarstvo i financije, osobni dohodci i cijene, regulacije i aktivnost nelegalnog tržišta. Gerald O'Driscol, Edwin Fuelner i Mary Anastasia O'Grady ocjenjuju 156 zemalja. Od 156, 15 su ocjenjene kao 'slobodne', 56 'uglavnom slobodne', 74, uključujući i Rusiju i Kinu, 'uglavnom neslobodne' a 11 kao države u kojima vlada 'represija'. No u jednoj od tih 11, na Kubi, u posljednjih je godinu dana zabilježeno poboljšanje od 0.30 posto. Dobar znak. Zapravo, dok je 'Indeks 2000' pokazao kako se gospodarska sloboda u 73 zemlje poboljšala a u 53 pogoršala, 'Indeks 2003.' pokazuje kako se stanje u 74 zemlje poboljšalo a u 49 pogoršalo. Stoga, porast svjetske slobode i slobodnog poduzetništva u svijetu se, čini se, nastavlja. A, dok Južna Amerika općenito ne bilježi posebne uspjehe- situacija je najteža u Argentini, Brazilu i Venezueli- svijetla točka je Meksiko sa stanovništvom od gotovo 100 milijuna. Gospodarske veze Meksika s Amerikom i Kanadom u sklopu NAFTA-e i njegov prvi mirni unutarstranački prijenos vlasti izborom Vincentea Foxa za predsjednika 2000. godine sada se isplaćuju. Druga uspješna zemlja je Rusija. U toj zemlji je uveden porez na osobni dohodak u iznosu od 13 posto a porez na korporacijske profite iznosi 24 posto. Oba poteza rezultirala su višim prihodima vlade. Međutim, ostaje još mnogo posla. Rusija je dobila niske ocjene za regulaciju i aktivnost crnog tržišta. Autori pišu da se 'strani investitori tuže na proizvoljne stope carina, nepošteno klasificiranje robe u više kategorije i pravila carinjenja koja su toliko složena da ih se mora izigravati.' Još jedna uspješna zemlja je Estonija. O njoj u izvješću piše Mart Laar, bivši estonijski premijer. Laar opisuje kako je njegova baltička država, sa stanovništvom od 1.4 milijuna, odbacila 50- godišnje nasljeđe sovjetskog jarma da bi se okrenula kapitalizmu. Sada je šesto najslobodnije gospodarstvo na svijetu- u istom rangu sa Sjedinjenim Državama, a obje su iza Hong Konga, Singapura, Luksemburga, Novog Zelanda i Irske. Hvali se i da je ukinuo poreze na profite korporacija, a taj se novac ulaže u zemlji. Smatra kako novac 'stvara dodanu vrijednost u našem gospodarstvu- što je Estoniji zaista potrebno.' Feulner ističe usku vezu između slobodnih tržišta i visokih životnih standarda. Tako citira Adama Smitha iz 18. stoljeća: 'Da bi se državu izdiglo iz najsirovijeg barbarstva do maksimalnog bogatstva, nije potrebno ništa do li mir, niski porezi i solidno vršenje pravde- sve ostalo doći će samo po sebi.' Amen", piše William H. Peterson.