FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BELGIJA-LE SOIR OD 17.12.02. O EUROPSKOJ OBRANI

BL-DE-FR-vojska-Terorizam-Obrana-Diplomacija-Vlada belgija-le soir od 17.12.02. o europskoj obrani BELGIJALE SOIR17.XII.2002.Zabranjene teme u raspri o europskoj obrani"Već nekoliko mjeseci predstavnici državnih parlamenata i Europskog parlamenta u Konventu bave se budućnošću Europske unije, pod predsjedanjem Valeryja Giscarda d'Estainga. Među deseterim prihvaćenim temama je sigurnost i obrana Europske unije i njezinih petnaest članica, s radnom skupinom br. 7 'Obrana', koju predvodi Francuz Michel Barnier.Premda se nadamo da će se moći čuti neke odvažne zamisli, možemo se zapitati zašto u raspri ne sudjeluje njemački predstavnik, kao i zašto su toliko zastupljene takozvane nesvrstane države koje nisu baš sklone prevelikim uspjesima na području europske obrane. Dakle, zaključci bi se mogli temeljitije proučiti na međuvladinoj konferenciji 2004. koja će pripremiti novi ugovor o Uniji, premda je skupina organizirala saslušanja o političkim, vojnim i industrijskim aspektima obrambenog sektora kako bi mu pomogla da utvrdi svoje preporuke.Naprotiv, ništa ne jamči da će vlade, i dalje vrlo zabrinute za svoje kraljevske državne ovlasti, kasnije, preko Barnierove
BELGIJA LE SOIR 17.XII.2002. Zabranjene teme u raspri o europskoj obrani "Već nekoliko mjeseci predstavnici državnih parlamenata i Europskog parlamenta u Konventu bave se budućnošću Europske unije, pod predsjedanjem Valeryja Giscarda d'Estainga. Među deseterim prihvaćenim temama je sigurnost i obrana Europske unije i njezinih petnaest članica, s radnom skupinom br. 7 'Obrana', koju predvodi Francuz Michel Barnier. Premda se nadamo da će se moći čuti neke odvažne zamisli, možemo se zapitati zašto u raspri ne sudjeluje njemački predstavnik, kao i zašto su toliko zastupljene takozvane nesvrstane države koje nisu baš sklone prevelikim uspjesima na području europske obrane. Dakle, zaključci bi se mogli temeljitije proučiti na međuvladinoj konferenciji 2004. koja će pripremiti novi ugovor o Uniji, premda je skupina organizirala saslušanja o političkim, vojnim i industrijskim aspektima obrambenog sektora kako bi mu pomogla da utvrdi svoje preporuke. Naprotiv, ništa ne jamči da će vlade, i dalje vrlo zabrinute za svoje kraljevske državne ovlasti, kasnije, preko Barnierove skupine, prihvatiti možebitne pomake u svezi s produbljenjem sigurnosnog i obrambenog aspekta u Uniji. Već su oprezno iznesene neke zamisli, kao što je zamisao o osnutku formalnog Vijeća europskih ministara obrane, vlastita strateška doktrina, aktualizacija sigurnosnih/obrambenih zadaća Unije i uvođenje konstruktivne suzdržanosti i pojačane suradnje na području 'zajedničke' obrane. Drugim riječima, stvoriti uvjete za svjesno razlikovanje država na temelju ambicija u svezi sa sigurnošću i s obranom u Uniji. (...) Nedostatak zajedničke solidarnosti među Europljanima - bez obzira na članak 5 NATO-a i na članak Zapadnoeuropske unije (UEO) koja je na putu da nestane, a koji još više obvezuje - postavlja danas pred Europljane pitanje, čim Europa postaje politički sustav, pošto je odredila svoju gospodarsku dimenziju. Jedinstvena politička cjelina bez zajedničke sigurnosti i obrane koja pravno obvezuje upitna je, jer je obilježena slabošću i nejedinstvom: politička i gospodarska solidarnost ne može preživjeti u nestabilnom svijetu bez sigurnosne solidarnosti. (...) Dakako, raspra se može činiti teorijska, budući da znademo da su mjerila i vrijednosti Unije prvi uvjet za prijam. No EU, koji je za druge postao veleposlanik humanističkih vrijednosti, nije htio razmišljati o nezamislivom. Međutim, integracija novih država nije jamstvo protiv izbijanja unutarnjih sukoba oko identiteta. Isto tako, povijesne članice Unije nisu nužno 'cijepljene' protiv možebitnih povreda demokratskog poretka, protiv stvaranja planova nasilničkih režima o uklanjanju etničkih manjina. Jako osjetljiva tema, pitanje usklađivanja vrijednosti na kojima se temelji Unija i njihove unutarnje zaštite, bilo da je riječ o agresiji izvana, kao što je masovni terorizam, ili o destabilizaciji ponikloj na domaćem tlu, nije riješeno. Te se dvije zapreke tumače važnošću NATO-a i važnošću državnog identiteta i interesa. Još samo treba utvrditi hoće li se Konvent odvažiti načeti te zabranjene teme i sučeliti se s etičkim odlukama", pita se Andre Dumoulin, direktor istraživanja u Kraljevskoj vojnoj školi.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙