PBZ: STOPA RASTA HRVATSKOG BDP-A U IDUĆOJ GODINI OSLABIT ĆE NA 3,4

PBZ: STOPA RASTA HRVATSKOG BDP-A U IDUĆOJ GODINI OSLABIT ĆE NA 3,4 POSTO Procjene rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini, nasuprot procjenama za gospodarstvo eurozone, uglavnom su korigirane prema gore, ponajviše kao posljedica bržeg rasta domaće potražnje od očekivanog, pa je tako i Privredna banka Zagreb (PBZ) svoju procjenu stope rasta BDP-a u 2002. godini korigirala na 4,2 posto, stoji u "Makroekonomskim prognozama" za prosinac, koje je izradila glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić. Dinamiku rasta domaće potrošnje i BDP-a ove su godine snažno određivali rast osobne potrošnje i investicije, a upravo zbog njihovog očekivanog kretanja, u PBZ-u u idućoj godini očekuju usporavanje dinamike gospodarskog rasta na 3,4 posto. Naime, Dalić očekuje da će usporavanje kreditne aktivnosti, "smiriti" dinamiku rasta osobne potrošnje, a planirani pad deficita državnog proračuna ukazuje da ne treba očekivati ni značajniji rast državne potrošnje. Ipak, investicije bi, uzme li se u obzir opseg započetih investicija i ambiciozne investicijske planove države u idućoj godini, trebale zadržati dinamičan rast. Snažan rast ove je godine zabilježen i u građevinskoj djelatnosti - od 11,6 posto u prvoj polovici godine, do 14,3 posto u ljetnim mjesecima. No, Dalić upozorava na promjenu u strukturi neto narudžbi u toj djelatnosti - sve manji udio narudžbi za radove na zgradama, a sve veći udio narudžbi za radove na ostalim objektima (npr. cestogradnja). Ta kretanja pokazuju da oporavak i rast građevinske djelatnosti u značajnoj mjeri ovisi o dinamici infrastrukturnih projekata koje financira država. Visoke stope rasta u ovoj godini bilježi i trgovina na malo - za devet mjeseci realan je porast iznosio 13 posto. Rastu trgovine, osim povećanog zaduživanja, pridonio je i rast dohotka, no Dalić se pita da li je to uzlazno kretanje dosegnulo svoj maksimum, obzirom na zabilježeni mjesečni desezonirani pad vrijednosti prometa u trgovini na malo u kolovozu i rujnu. Povećana potražnja u ovoj godini uzrokovala je i rast uvoza, koji je u trećem tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje lani bio veći za 24,2 posto, a prvih devet mjeseci ove godine donijelo je i povećanje vanjskotrgovinskog deficita za 800 milijuna dolara ili 24 posto. Dalić napominje kako očekivano dobri rezultati turističke sezone neće biti dovoljni za njegovo pokriće te očekuje da će se platno bilančni deficit povećati s 3,4 posto BDP-a u 2001., na 4 posto u ovoj godini. Nadalje, brz rast uvoza pojačao je i deprecijacijske pritiske na tečaj kune u ovoj godini, a Dalić u sljedećoj godini očekuje laganu nominalnu deprecijaciju prosječnog tečaja od oko 7,6 kuna nasuprot očekivanih 7,43 kune u ovoj godini. Takvu prognozu ponajprije temelji na promjenama u planiranoj strukturi financiranja državnog deficita. Država, naime, osim smanjivanja deficita planira i veće financiranje na domaćem tržištu, no što je to bilo uobičajeno prijašnjih godina.