ZAGREB, 17. prosinca (Hina) - Uvođenje eura kao gotovinskog sredstva plaćanja sigurno je jedan od najvećih i najznačajnijih trenutaka monetarne povijesti svijeta, koji je donio značajne promjene i na korporativnoj i makroekonomskoj
razini u gotovo cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj.
ZAGREB, 17. prosinca (Hina) - Uvođenje eura kao gotovinskog
sredstva plaćanja sigurno je jedan od najvećih i najznačajnijih
trenutaka monetarne povijesti svijeta, koji je donio značajne
promjene i na korporativnoj i makroekonomskoj razini u gotovo
cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj.#L#
Rečeno je to na današnjem predstavljanju knjige "Euro - Europska
monetarna unija i Hrvatska", čiji su autori petoro mladih
ekonomista iz financijskog i korporativnog sektora, a urednik
Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB).
Za hrvatski bankarski sektor uvođenje eura predstavljao je ogroman
projekt, koji je kao rezultat imao 75 postotno povećanje depozita
na kraju 2001. godine u odnosu na prethodnu, rekao je zamjenik
predsjednika Uprave Zagrebačke banke (ZABA) Nikola Kalinić.
Osim što je povećalo štednju, uvođenje jedinstvene europske valute
dovelo je i do značajnog pojednostavljivanja rada, ali i sigurnosti
u bankama. Tako je ove godine u ZABA-i pronađena tek 51 krivotvorena
novčanica eura, kazao je Kalinić.
Za Plivu, koja većinu svojih sirovina nabavlja u europskim
zemljama, jedinstvena je europska valuta bitno smanjila troškove
konverzije, pa se procjenjuje da je samo na tom područja hrvatska
farmaceutska kompanija uštedjela oko 200 tisuća američkih dolara,
rekao je Željko Perić, bivši financijski direktor Plive, danas
predsjednik Uprave Lure.
Ti, kao i svi ostali učinci uvođenja eura samo su dio sadržaja
knjige "Euro - EMU i Hrvatska", rekao je njen urednik Boris Vujčić.
Knjiga daje pregled povijesti EMU, odnosa Unije sa tranzicijskim
zemljama, utjecaja eura na europska i svjetska financijska
tržišta, kao i budućnosti eura, EMU te mjesta Hrvatske u tom
razdoblju.
Tako jedan od autora, član Uprave Raiffeisenbank Austria Velimir
Šonje, govoreći o budućnosti eura, razmatra i mogućnost
unilateralne euroizacije Hrvatske te zastupa stav da bi to za
Hrvatsku bilo poželjno, i to što prije, budući bi donijelo dodatne
uštede, ali i poboljšanje makroekonomske stabilnosti zemlje, kazao
je Vujčić.
Uz Vujčića i Šonju, autori knjige su Maja Bukovšak i Vedran Šošić iz
direkcije za istraživanja HNB-a, direktor Riznice Grupe Pliva
Tonči Korunić te član Uprave I.C.F.-a Igor Noršić, a knjigu je
izdala nakladnička kuća "Masmedia".
(Hina) rub db