ZAGREB, 17. prosinca (Hina) - Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović izjavio je danas da Ministarstvo rada u najavljenom procesu deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi nema namjeru zatvarati domove za starije osobe,
pa su netočne sve špekulacije koje su se o tome pojavile u javnosti.
ZAGREB, 17. prosinca (Hina) - Ministar rada i socijalne skrbi
Davorko Vidović izjavio je danas da Ministarstvo rada u najavljenom
procesu deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi nema
namjeru zatvarati domove za starije osobe, pa su netočne sve
špekulacije koje su se o tome pojavile u javnosti.#L#
Deinstitucionalizacija socijalne skrbi dugoročan je proces,
tijekom kojega će se u idućih 10 do 18 godina promijeniti sustav
skrbi o djeci bez roditeljske brige, osobama s invaliditetom i
odraslim psihičkim bolesnicima.
"Radimo oprezno i polako kako ne bi ugrozili dosegnutu razinu
prava, već da bi omogućili povećanje kvalitete njihova života",
rekao je Vidović na konferenciji za novinare.
Kao osnova za promjene poslužit će studija na kojoj rade stručnjaci
Ekonomskog instituta, koja će biti gotova do siječnja iduće
godine.
Na uzorku od oko 8.000 korisnika želi se ispitati koje su
alternativne tj. izvaninstitucionalne mogućnosti skrbi.
Većina od 18.500 osoba smještenih u domovima socijalne skrbi
izabrala bi obiteljski život, pa treba razmotriti sve mogućnosti za
život u udomiteljskim obiteljima, pomoć i njegu u kući, patronažnu
službu, skrb u zajednici i slično.
"Idemo s nadogradnjom sustava koji već postoji", rekao je Vidović.
U Hrvatskoj su trenutno u stanovima u vlasništvu domova smještene
122 osobe, uglavnom mladi koji su prethodno bili u domovima za djecu
i mentalno retardirane osobe.
U udomiteljskim su obiteljima 3.503 osobe, među kojima 1.766 djece
bez roditeljske skrbi, 1.294 mentalno retardirane osobe te 493
psihička bolesnika. U privatnim je domovima smješteno 1.500
osoba.
U Hrvatskoj postoji pretjerana institucionalizacija sustava
socijalne skrbi, pa postojeće domove treba transformirati radi
razvijanja raznovrsnih usluga, a veću ulogu u tome dati lokalnoj
upravi, rekao je pomoćnik ministra Nino Žganec.
Cijela reforma trebala bi osigurati i financijske učinke jer bi se
oslobodila tržišno vrijedna imovina u državnom vlasništvu, koja bi
bila reinvestirana u alternativne oblike skrbi.
Ne bi bilo potrebe za izgradnjom novih ustanova, a postigla bi se
korist od podizanja kvalitete usluga, smatra Žganec.
(Hina) mt md