IT - 16. XI. LA STAMPA- AMERIČKE UROTE I CIA

ITALIJA LA STAMPA 16. XII. 2002. Od Lumumbe do Miloševića "Sve do 1976. pokušaj državnih atentata smatrani su 'legalnima', a kada ne bi uspijevale obavještajne službe, na pozornicu bi dolazili mafijaši. Tako je CIA pokušala u više navrata ubiti kubanskog čelnika Fidela Castra kada su u Bijeloj kući bili Dwight Eisenhower i John Fitzgerald Kennedy. (...) Pojedinosti pokušaja ubojstava, uspjelih ili propalih, pedesetih i šezdesetih godina je 1975. iznijelo istražno povjerenstvo Kongresa pod predsjedavanjem demokratskog senatora iz Idahoa Franka Churcha. Na kraju 60 saslušanja s 75 svjedoka 'izvješće Church' je na osam tisuća stranica opisalo neke do tada nedostupne tajne američke obavještajne službe. Prikupljeni dokazi potvrđivali su da je CIA bila upoznata s urotom koja je 1961. dovela do ubojstva predsjednika Konga, Patricea Lumumbe, smatranog previše sklonim Sovjetskom Savezu. Te iste godine, u svibnju, postojala je međutim izravna umiješanost u ubojstvu diktatora Dominikanske Republike Rafaela Trujilla, jer su neki agenti CIA-e dali oružje za egzekuciju. Dvije godine kasnije na redu je bio predsjednik Južnog Vijetnama Ngo Dinh Diem, no ovoga se puta CIA ograničila platiti onoga tko je materijalno izveo zločin. U Čileu je životom platio general Rene Schneider, načelnik glavnog stožera vojske, koji se nije suprotstavio dolasku na vlast Salvadora Allendea, i koji se pripremao pokrenuti lov na informatore Washingtona u cijeloj zemlji. Senator Church je uspio rekonstruirati te epizode i zahvaljujući suradnji jednog odbora stručnjaka kojega je vodio Nelson Rockfeller, tada dopredsjednik Fordove administracije. 'Praksa ubojstva nije spojiva s našim društvom', izjavljivalo je 'izvješće Church', kako bi utvrdilo da su vrijednosti Amerike bile drugačije od onih Sovjetskog Saveza. Gerald Ford ga je prihvatio i donio zaključke potpisavši izvršnu odredbu 11905 u kojoj se utvrđivalo da od tog trenutka Sjedinjene Države neće nikada nikoga u svijetu pokušati ubiti. Fordova odluka je iz 1976., iste godine kada je šef CIA-e postao George Bush otac, koji je tako postao prvi čelnik obavještajne službe koji je morao poštivati nove odredbe, koje su crno na bijelo potvrdila dva predsjednika koja su slijedila: demokrat Jimmy Carter i republikanac Ronald Reagan. U stvarnosti su se pokušaji uklanjanja neprijatelja Amerike nastavili. 1985. se automobilom bombom pokušalo (neuspješno) ubiti u Bejrutu šeika Mohammeda Husseina Fadhallala, vođe proiranskog Hezbollaha odgovornog za napad na sjedište marinaca koji je stajao života 241 vojnika. U travnju slijedeće godine Ronald Reagan šalje lovce-bombardere na rezidenciju libijskog čelnika Ghadaffija kako bi se osvetio za napad na diskoteku 'La Belle' u zapadnom Berlinu. Pukovnik se spasio za dlaku dok je usvojena kći ostala pod ruševinama. Irački Saddam Hussein nadmeće se s Fidelom po broju pokušaja uklanjanja: Bush otac je poslao zrakoplove kako bi ga napali tijekom zaljevskog rata 1991. a Bill Clinton je ponovno pokušao 1993., nakon neuspješnog iračkog atentata protiv Busha u Kuvajtu. 1999., opet Clinton, dao je bombardirati kuću srpskog predsjednika Slobodana Miloševića tijekom rata na Kosovu. Jedini 'uspjeh' posljednjih godina postignut je u Kolumbiji, gdje su 1993. mjesne snage sigurnosti u munjevitom napadu, kojega su omogućile informacije koje je dala CIA, uklonile narko bossa Pabla Escobara. Među pravnim stručnjacima ne smatraju svi ta djela kršenjem Fordovog ukaza jer se radilo o ratovima, u slučaju Iraka i Kosova, ili odgovora na teroristička djela, u slučaju Ghadaffija ili Fahdallaha, a Amerika je reagirala nakon što je bila napadnuta, rabeći pravo na samoobranu predviđeno članom 51 povelje UN-a. To je tumačenje kojime je predsjednik George Bush opravdao 2001. zapovijed danu obavještajnim službama za uklanjanje vođe Al Qaede, Osame bin Ladena nakon terorističkih napada pretrpljenih u New Yorku i Washingtonu. Prethodni slučaj na koji se poziva Bush je onaj iz travnja 1943. kada je admiral Nimitz dobio ovlaštenje od F.D. Roosevelta da obori zrakoplov u kojemu je letio japanski admiral Yamamoto, redatelj napada na Pearl Harbour. Neki međutim smatraju da lov na militante Al Qaede uvelike podsjeća na 'Operaciju Phoenix': pokrenutu početkom sedamdesetih godina od strane CIA-e u Vijetnamu protiv Vijetkonga, a koja je dovela do ubojstva 26.000 boraca i uhićenja druge 22.000."