BELGIJA-LA LIBRE BELGIQUE OD 16.12.02. PROŠIRENJE EU-A

BELGIJA LA LIBRE BELGIQUE 16.XII.2002. Širiti se pazeći na susjede "Šireći granice na istok, Europska unija dobila je nove susjede: Bjelorusiju, Ukrajinu, Rumunjsku, Jugoslaviju i Hrvatsku. S njima, kao i s drugim zemljama u okružju, ona želi uspostaviti vezu 'na temelju zajedničkih političkih i gospodarskih vrijednosti', kaže se u zaključcima sa susreta na vrhu u Kopenhagenu. S Rumunjskom i s Bugarskom koje od veljače 2000. naporno pregovaraju o ulasku, veza je dosegnula vrhunac. U Kopenhagenu, Petnaestorica su si postavila cilj 'primiti ih kao nove članove EU- a u 2007.' Tada će nas biti dvadeset sedam. 'Zatim dolazi nekoliko godina probavljanja', rekao nam je europski povjerenik za proširenje Guenter Verheugen. Kroz to će se vrijeme obaviti pregovori o prijamu s Turskom, budući da su Petnaestorica odlučila da će ih početi 'bez odgode', utvrde li u prosincu 2004. da ispunjava potrebne zahtjeve. 'Sljedeći krug pregovora, za deset do petnaest godina, mogao bi uključiti zemlje zapadnog Balkana koje se budu kandidirale', nastavlja Nijemac. Uz to, 'moramo početi razmišljati o mogućnosti da im ponudimo strategiju prethodnog prijama'. U međuvremenu, Petnaestorica su s njima počela proces 'stabilizacije i pridruživanja' koji pridonosi demokratizaciji i školstvu, razvija gospodarske i trgovačke veze i nudi mogućnost ulaska u Uniju. Posebni su ugovori već zaključeni s Hrvatskom i s Makedonijom. Grčko predsjedateljstvo Unije koje će preuzeti dužnost 1.I.2003., organizirat će 21.VI. u Solunu summit na kojemu će sudjelovati članovi Unije i zemlje uključene u taj proces, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, Makedonija i Albanija. Osim ako Norveška, Island i Švicarska ne odluče da se priključe, proširenje Unije tu će se zaustaviti, misli Guenter Verheugen. Međutim, u Kopenhagenu Petnaestorica nisu bila tako daleko: zadovoljili su se primjedbom da će 'proširenje ojačati veze s Rusijom' i da žele 'učvrstiti veze s Ukrajinom, Moldavijom, Bjelorusijom i zemljama južnog Sredozemlja, obvezavši se da će, u sklopu dugoročnog pothvata, promicati demokratske i gospodarske reforme, kao i održivi razvoj i trgovinu'. Unija već ima ugovorne veze s Rusijom, Ukrajinom, Moldavijom i Bjelorusijom koju žestoko napada zbog diktatorske politike i uspostavila je euro-sredozemno partenerstvo kojim bi se trebao uspostaviti golem prostor slobodne trgovine s dvanaesterim zemljama, od Maroka do Sirije, preko Egipta i Izraela. U prednacrtu ustavnog ugovora, Valery Giscard d'Estaing predlaže da se jedno poglavlje posveti Uniji i njezinu 'neposrednom okružju', koje obuhvaća 'odredbe o povlaštenim vezama između Unije i susjednih država'. Mnogi među Petnaestoricom tvrde da su skloni takvom pristupu, ali iskustvo tješnjeg povezivanja sa Zajednicom pokazuje da njihova asimetričnost često rađa nezadovoljstvom pridruženika i ništa ne govori da će susjedi htjeti ostati partneri i da neće pokušati postati kandidati. A imali bi razloga da to učine, to više što su se Petnaestorica, dajući obećanje Turskoj koje je 97 posto područja u Aziji, odrekli zemljopisnog mjerila. Sučeljen s ispadom koji Uniju odvlači sve dalje, prijeteći joj slabljenjem, predsjednik Povjerenstva Romano Prodi zatražio je odmah nakon završetka summita šefova država i vlada da se pokrene 'prava raspra o granicama Europe'. Svi su svjesni da je ona nužna, ali do toga je još daleko...", piše Sabine Verhest.