NJ 16. XII. SZ: SIROMAŠTVO NOVIH ČLANICA EU-A

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 16. XII. 2002. Siromaštvo krije u sebi i šanse "Gledano iz perspektive statistike stvar je sasvim jasna: u prvoj će fazi proširenje na istok osiromašiti Europsku uniju. Računamo li po stanovniku, deset novopridošlica privređuje točno 40 posto BDP- a Europske unije. Navedena razlika obilježava stav širokih slojeva stanovništva u Saveznoj Republici Njemačkoj. Vrlo je raširena predrasuda da će proširenje biti skupo za Zapad. Ekonomisti pobijaju takve ocjene, smatrajući da će usprkos transferima na Istok proširenje predstavljati dobit čak i na ekonomskom planu. Dosadašnji EU-klub može u sljedećim godinama očekivati pojačani gospodarski rast od 0,2 do jedan posto - što u usporedbi s porastom njemačkog BDP-a daleko ispod granice od jedan posto predstavlja poprilično značajan efekt. Friedrich Heinemann iz Centra za europska gospodarska istraživanja smatra čak siromaštvo novopridošlica šansom. Proces nadoknađivanja razlike može osokoliti nacionalne privrede i na Zapadu i na Istoku: 'Velike razlike u prihodima zapravo su indikator pozitivnog učinka proširenja'. U godini pristupa, 2004., zajedničko europsko tržište povećat će se preko noći za 70 milijuna potrošača čiji će ukupan broj otada iznositi 450 milijuna. Doduše, u Pragu i Poznanu već odavno možete kupovati njemačke automobile i sredstva za pranje ali provedba 80 tisuća stranica bruxelleskih propisa dodatno će ubrzati gospodarsku integraciju. Zapadne tvrtke moći će lakše ulagati i braniti se pred sudovima EU od nepravednih prepreka. Povjerenik pak Europske unije za tržišno natjecanje Mario Monti nadzirat će osiguravaju li vlade u Varšavi i Vilniusu povlašteni položaj domaćoj industriji. Očito je tko će na Zapadu najviše profitirati od srastanja nove Europske unije: riječ je o pograničnim državama Njemačkoj i Austriji, koje su se istodobno sedmogodišnjim prijelaznim rokom zaštitile od priliva istočnoeuropske radne snage. Istraživači očekuju da će se kasnije godišnje u Njemačku slijevati najmanje 200 tisuća novih građana EU ali navedena će tendencija bilježiti pad. Ti će ljudi konkurirati u prvom redu nisko kvalificiranim radnicima koji već sada imaju status problematičnih slučajeva na njemačkom tržištu rada. Ta okolnost izlaže socijalnu državu dvostrukom reformskom pritisku. Morat će se još snažnije angažirati na poticanju nezaposlenih da potraže zaposlenje. Osim toga, visoka socijalna izdvajanja u Njemačkoj mogla bi privući doseljenike. Dugoročno gledano, migracija nudi velike šanse. Mlado stanovništvo istočne Europe moglo bi rasteretiti njemačke mirovinske fondove i smanjiti manjak radne snage, od kojeg istraživači strahuju u sljedećem desetljeću. Naravno, doseljavanje i ekonomska dobit u procesu nadoknade razlike između Istoka i Zapada ovisit će u velikoj mjeri o razvoju događaja u deset novih članica EU. U tom se pogledu javljaju različiti signali. S jedne strane već svaki treći Slovenac surfa po Internetu, što je veći udio nego u Njemačkoj. S druge pak strane mnoge zemlje-kandidati nakon naglog gospodarskog rasta 90-ih godina bilježe stagnaciju. Zabrinutost izaziva situacija u Poljskoj, u kojoj je stopa nezaposlenosti u međuvremenu dosegnula gotovo 20 posto. OECD je u jednoj studiji kod njemačkih susjeda dijagnosticirao politiku štetnu za gospodarski rast: visoke poreze i nedostatne poticaje za zapošljavanje uslijed ranog umirovljenja, pri čemu valja napomenuti da takve mirovine daleko nadmašuju prosjek u EU (u usporedbi s plaćom zaposlenih). Greške u gospodarskoj politici mogle bi na Istoku zakočiti proces nadoknade zaostatka koji će ionako vjerojatno biti dugotrajan. Irskoj, uzornom primjeru učinka koji izaziva pristup EU, trebalo je više od 20 godina da uhvati korak s europskim prosjekom. Što siromašnije i snažnije poljoprivredno orijentirane novopridošlice, to će više rasti cijena, koju će za to morati plaćati uplatitelji netto-iznosa u blagajnu EU. Financijski paket za prve tri godine ostaje još relativno skroman. Usprkos tvrdoglavim zahtjevima Poljske, zemlje-kandidati dobit će u razdoblju do 2006. samo 40,8 milijardi eura a istodobno će u blagajnu EU morati uplatiti 16 milijardi eura. Time će se na Istok godišnje slijevati netto-iznos koji odgovara maksimalno tri posto njemačkog državnog proračuna", upozorava na kraju priloga Alexander Hagelueken.