IHT 14. XII. ISTINSKO MODERNIZIRANJE EUROPE

erske zajednice-Manjinske skupine SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 14. XII. 2002. Istinsko moderniziranje Europe "Problem s našom medijskom kulturom beskonačnog iščekivanja jest taj da, kada se dugo očekivani trenutak konačno dogodi, djeluje gotovo kao antiklimaks. To je slučaj i sa europskim summitom u Kopenhagenu, na kojem je u petak trebao biti prihvaćen plan za širenje Europske Unije na istok, uz deset novih članica. Ovo je trijumfalni kraj priče koja je počela s jezivim pohodom Crvene armije po Istočnoj Europi, 1945. godine. Ta noćna mora trebala je završiti u petak. Zapad i Istok su se, naime, trebali i službeno složiti u pogledu obećanja o jedinstvenoj i ujedinjenoj Europi, uz demokraciju i slobodna tržišta koja bi se protezala od škotskih morskih tjesnaca, preko Baltičkog mora do Dunava. 'Oči uprte u Istok' trebao bi biti moto ove ujedinjene Europe. Jer, deset novih članica ni u kom pogledu neće predstavljati teret. One u Uniju mogu unijeti toliko potrebnu energiju i dinamiku. Mogu potaknuti raspad birokratizma i tradiciju država sa socijalnim osiguranjem, koji još uvijek usporavaju veliki dio Europe, ako sadašnjih 15 članica dozvoli da slobodna tržišta funkcioniraju onako kako bi trebala. Da bi se shvatile sve mogućnosti koje sa sobom nosi širenje, treba uzeti u obzir iskustvo jedne agresivne multinacionalne tvrtke, globalnog giganta softvera, Microsoft. U protekle dvije godine, Microsoft je otkrio kako je Istočna Europa za tu tvrtku najdinamičnije tržište na svijetu. Godišnja prodaja porasla je za više od 30 posto, tvrdi šef Microsofta za Istočnu Europu, Jan Muehlfeit. Razlog zbog kojeg je Istočna Europa tako dobro tržište za tehnologiju, tvrdi Muehlfeit, jest taj da je, kada je prije 13 godina pao Berlinski zid, počela od nule. Zemlje Istočne Europe pokazale su se i izuzetno agresivnima u prihvaćanju nove tehnologije. Istočna Europa imala je oko 50 milijuna priključaka za mobilne mreže do kraja 2001. godine, a Gartner Dataquest, tvrtka za istraživanje i konzalting, predviđa kako će ova brojka porasti na oko 139 milijuna do 2006. godine, uz godišnji rast od 16 posto. Europu će transformirati činjenica da stanovništvo Istočne Europe, koje teži slobodi i prihvaća novu tehnologiju, zarađuje bitno manje od onoga koliko ljudi zarađuju na Zapadu. Zaista, BDP po glavi stanovnika ove godine, u 10 novih zemalja članica, iznosi tek 39 posto od prosjeka sadašnjih zemalja članica Unije, prema službenim statistikama EU-a. Ta razlika u osobnim dohodcima znači da Europa može očekivati veliku migraciju tržišta radne snage, za koju je Ross Perot predvidio da će uslijediti nakon Sporazuma o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi. Tvrtke u Zapadnoj Europi vjerojatno će preseliti svoje tvornice istočno u potrazi za jeftinijom radnom snagom, dok će se radnici s Istoka seliti na Zapad u potrazi za bolje plaćenim poslovima. Osobni dohodci na Istoku će porasti (a, u nekim strukama, pasti na Zapadu) sve dok razlika u osobnim dohodcima ne nestane. Oba razvoja bit će korisna za Europu, jer će oživjeti okoštala tržišta radne snage koja ograničavaju rast u zemljama kao što su Francuska i Njemačka. Ovaj dotok ljudskog kapitala okrijepit će Europu za koju se često čini kako joj nedostaje ideja i energije. Bit će to proces 'kreativnog uništenja' koji će razoriti neke stare i zastarjele institucije, istovremeno stvarajući nove. Radi se o procesu koji će pokazati u kojoj su mjeri Europljani tolerantni prema realnostima modernog kapitalizma. Konačno oslobođenje današnje konzervativne Europe koja zazire od budućnosti predstavljat će priključenje Turske i milijuna turskih muslimana. Europljanima se ne sviđa ovo čuti od Amerikanaca, no činjenica je da ne žele priznati postojanje rasnih napetosti koje su se pojavile među europskim muslimanskim manjinama. Nova Europa koja se rađa svojim muslimanskim državljanima i susjedima mora ponuditi jednakost i jednake prilike na sličan način kao što su bjeloputi Amerikanci morali zacijeliti rane Amerike zbog robovlasničke povijesti. Svjetovna demokracija sa slobodnim tržištem, Turska već godinama kuca na vrata Europe. Unatoč odluci EU-a u četvrtak navečer, da odloži pregovore o članstvu Turske do prosinca 2004. godine, Europljani će Turskoj ipak otvoriti vrata - i omogućiti ulazak 60 milijuna turskih muslimana, koji će izmijeniti Europu i oživjeti ju. Osim toga, ovo može pomoći Europljanima da izbjegnu 'sukob civilizacija', prihvaćajući modernu, muslimansku Tursku kao ravnopravnog člana nove Europe. Takvo obogaćivanje miješanjem kultura Ameriku oživljava već više od sto godina, a i u Europi će učiniti čuda. Europljani, pogledajte na Istok. Čeka vas promjena na bolje", piše David Ignatius.