ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - U Hrvatskom institutu za povijest danas su predstavljene knjige Srijemska, Virovitička i Požeška županija u sklopu velikoga projekta "Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća".
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - U Hrvatskom institutu za povijest
danas su predstavljene knjige Srijemska, Virovitička i Požeška
županija u sklopu velikoga projekta "Hrvatska na tajnim
zemljovidima 18. i 19. stoljeća". #L#
Zdenko Franić, zamjenik ministra znanosti i tehnologije, istaknuo
je na predstavljanju da projekt "Hrvatske na tajnim zemljovidima"
nije samo iznimno vrijedan za povijest, nego i za druge znanosti,
poput geografije, demografije, sociologije i jezikoslolja, pa čak
i za hidrografiju. Napomenuo je da taj projekt ima i međunarodnu
važnost budući da su ga dosad ostvarile samo Nizozemska, Austrija i
Slovenija.
Zbog nedostatka kvalitetnih topografskih karata i radi boljeg
poznavanja Hasburške Monarhije, Marija Terzija naredila je - na
prijedlog svojih vojskovođa - godine 1764. početak prve
topografske izmjere. Karte su nastale radom vojnih kartografa
tijekom dviju izmjera - jozefinske (1764.-1785.) i franciscejske
(1808.-1869.), koje su pohranjene u Zbirci karata Ratnog arhiva u
Beču.
Akademik Ivo Šimunović, govoreći o knjigama, rekao je da su to
knjige u kojima je opisana naša Slavonija, gdje je vrlo rano
potvrđeno hrvatsko ime.
Na zemljovidima rađenim tehnikom finog crteža i akvarela upisani su
puteljci i ceste, vinogradi i oranice, šume i goleti, brda i dolovi,
potoci i rijeke, jezera i močvare, sela i gradovi te granice na Savi
i na Uni prema Turskome Carstvu.
Po Šimunovićevim riječima, imena na zemljovidima triju slavonskih
županija "zrcalo su prožimanja hrvatskog duha i kultura s kojima je
hrvatski puk dolazio u dodir - romanskom, mađarskom, vlaškom,
srpskom, turskom".
"U ovim knjigama prisutna je jezična arheologija", istaknuo je
Šimunović, dodajući kako se arheološki nalazi mogu zatrpati i
sačuvati, etnološki potrpati u škrinje, ali jezikoslovni -
toponimi ne mogu, oni nestaju.
"Gotovo ni u jednoj humanističkoj znanosti nema toliko nemara kao
prema ovim spomenicima", istaknuo je Šimunović. Dodao je kako su
imena "međaši i kažiputi", adrese prostora i ljudi u njemu, a bez
adresa lako se zabludi i u povijsti.
Stjepan Sršan, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, istaknuo je
kako su za Slavoniju te tri knjige, koje su slika tog područja prije
dva stoljeća, dragocjene, budući da su mnogi povijesni, osobito
srednjovjekovni izvori toga područja uništeni. Predložio je
čelnicima Instituta da prirede njihovo predstavljanje u središtima
slavonskih županija.
Urednik serije "Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća"
Mirko Valentić je istaknuo kako je cjelokupna građa potrebna za
dovršetak projekta snimljena u Ratnom arhivu u Beču.
Nema kuće, crkve, vinograda iz 1770-ih u Slavoniji koja nije na
zemljovidima, rekao je Valentić i dodao kako je to dragocjena baza
podataka.
U sklopu serije "Hvatska na tajnim zemljovidima" - od 1999.
objavljeno je šest svezaka. U pripremi su Križevačka i Đurđevačka
pukovnija, Križevačka, Varaždinska, Zagrebačka i Severinska
županija.
Valentić je zahvalio Ministarstvu znanosti na danas odobrenom
novcu (150.000 kuna) za početak uređenja istočnog i zapadnog
perivoja Instituta kako bi se zgrada u Opatičkoj ulici, u kojoj je
jedini muzej historijskog slikarstva u svijetu, mogla otvoriti
građanstvu.
Mirko Valentić, dosadašnji ravnatelj Instituta, najavio je početak
novoga velikog projekta u više od 100 knjiga kanonske vizitacije.
(Hina) mc